TE MATENGA O TE RORE.
I te 30 o nga ra o Maehe ka mate a Rev. Wata Rore, he kaumatua no te Hahi Weteriana. He tangata whakapono ia no tona taitamarikitanga. I tima a tana mahi minita i Ingarangi i te tau 1817, a haere tonu mai ia ki Poi Hakena hei kaikanwhau mo reira. I te I o Me«\ 1818, ka u ki tana whenua, ka noho ki Paramata, ka haore tonu ki nga kainga kite kauwhau i te kupu o te Alua. A noho ana ia i reira i nga lau e wha kaiahi ka whakarilea e te Ivonriii i lawahi kia haere ia ki Tongaiapu. I te lau 1822 ka rere tona kaipuke kite kawe i a ia, ralou ko
lona hoa me lana tamaiti ki Tongatapu. I to ratou rerenga ka u te kaipuke ki Tokerau,kakite ia i a Hongihika ma i reira.* Rokohanga atu e ia e noho maori ana le iwi o Tongalapu, e nui ana te kino, e karokia whakapakoko ana ratou, e wiiawhai ana, e patu ana tetahi i leiahi, he nanakia rawa hoki. Ko te minita tuatahi ki reira a le Rore, ka nui tona mate i te kino o nga tangata. He ahakoa noho ana i waengauui o ratou. ako ana, rui ana i nga purapura pai. Koialii tona tau luturu ki reira katahi ka hoki ki fngarangi. Tekau ma iwa ona tau i Ingurangi e mahi ana, ara, e kauwhau ana i le kupu ki nga wahi niaha, kaiahi ka moa nga kaumatua o te Hahi kia haere mai ki Niu Tirene liei katiniuiua mo nga Hahi o tenei taha. Tekau ma tain ona tau i mahi ai ia ki konei. I tae atu ia ki Hokianga, ki Waikato, ki Waipa. ki Waingaroa, ki Aotea, ki Kawhia, ki Taranaki, ki Poneke, ki Tongatapu, ki Whihi hoki, a kauwhau haere ana i te kupu, e liiiro ana i nga mahi o nga Hahi, i kite hoki koutou nga tangata o aaa wahi i a ia, i rongo hoki koutou ki lana ivo. Ka haere ia ka knroheketia kaiahi ka hoki ki Parjmaia, i le lau 1854 i hoki ia ki reira. Na, ka paangia ete male pararutiki, hpoi ano ka mutu tana mahi. A, i te 50 o nga ra o Maehe, i le 66 o ona lau, ka moe taua kacmatna, moe ana i runga i a te Kara'ni. Ko nga kupu i kauvvhaulia e ia i tona oranga tona haringa era i roto i tona mate. '' Ka haii te hunga mate e male ana i roto i te Ariki no konei ake ano : ra, c ai tale Wairua, kia okioki :ii r;.tou i a ratou mahi, na, ko a ratou mahi e ara tahi ana me ratou."
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/HAEATA18590701.2.6
Bibliographic details
Haeata, Volume I, Issue 4, 1 July 1859, Page 4
Word Count
460TE MATENGA O TE RORE. Haeata, Volume I, Issue 4, 1 July 1859, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.