Thank you for correcting the text in this article. Your corrections improve Papers Past searches for everyone. See the latest corrections.

This article text has been marked as completely correct by a Papers Past user on 7 April 2025.

Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

AOTEAROA.

He Nupepa ma nga Tangata Maori.

Ka maha nga tau kua pahemo o te korenga o te " Korimako " te nupepa whakamutunga a te Maori. Ko te tikanga nui ia tenei me whiwhi tenei Iwi te Maori i te nupepa, mehemea ka hiahia kia kotahi to ratou haere. Ko " Aotearoa " hei whakahaere i nga tikanga mo nga Iwi Maori o Nui Tireni. E rite ana tena ki te kanohi mo ratou, no te mea ma tera ka kite ai ratou i nga mahi o to ratou Motu, o era atu whenua hoki i te Ao. E rite ana tena ki te taringa, no te mea ka rongo ratou i nga korero o nga whenua i tawhiti, i nga mahi o era wahi. E rite ana tena kite arero, no te mea ma kona ka taea ai e nga Iwi te korero i o ratou whakaaro mo nga mea e pai ana kia mahia mo te Iwi Maori. E rite ana tena ki nga ringaringa, no te mea ma kona ka taea ai e te Maori te mahi i nga mea e hiahiatia ana e ratou. E rite ana tena ki te roro, ki te manawa, no te mea ma kona ka taea ai e te Maori te whakaaro mo nga mea e pai ai nga Iwi.

He maha nga nupepa i Taa i te reo Maori. I nga ra o mua, i mua atu i te whawhai Pakeha, e rua nga nupepa, tetahi i taaia e Te Koohi ki Te Awamutu, tetahi na Waikato raua ko Ngatimaniapoto i Ngaruawahia. Ko te mahi o aua nupepa he riri tonu kia raua i mua atu o te whawhai o nga hoia a Te Kuini ki nga Maori. Haere ana a Rewi ki Te Awamutu kii atu ai kia Te Koohi kia haere; kaore a Te Koohi i whakaae, engari ma Kawana Kerei e whai kupu atu ki a ia, katahi ia ka haere. Homai ana e Rewi ki a ia e toru wiki hei tataritanga i te kupu whakahau a Kawana Kerei, mehemea ka noho ia i muri iho i nga wiki e toru ka patua. No te rongonga o te Kawana i tena, ka whakahaua mai a Te Koohi kia haere ki Akarana, a haere ana ia, a kaore i patua e Manga te Pakeha. He tangata nui a Te Koohi i Ingarangi. Ko tana perehi i whakangaromia, ko nga reta o te perehi i whakarewaina hei maata mo te whawhai. Ko ta te Maori nupepa hoki i mate tahi i te takiwa o te whawhai. Na taua whawhai ano hoki i pa nui ai he mate ki nga Maori. Mahuetia ana a ratou mahinga kai, ko o ratou kaainga kua whakangaromia, ko te pai i whakaakona ki te Rongo-pai warewaretia ana. I muri iho i te maunga-rongo, e rua nga nupepa Maori i whanau mai. Ko te Waka Maori i whakaturia e te Kawanatanga o Te Makarini, ko te Wananga tetahi na nga Maori o Haaku Pei ratou ko Henare Rata i whakatu, ko Te Hiana tetahi o nga kai-whakahaere i mua atu i tona tuunga hei Minita Maori. Whawhai ano hoki ena nupepa kia raua. Na Henare Rata raua ko Te Hiana me Karaitiana Takamoana ratou ko Te Hapuku, Tareha te Moananui, Renata Kawepo, me etahi atu rangatira Maori i whakawa i te

Waka Maori i roto i te Kooti Hupirimi, a i mate taua nupepa ki reira. Nui atu to ratou hari me te koa i te hinganga o to ratou hoa riri. Engari ko te Wananga i maumau ake ano, a i muri tata iho ka mate i te hemo kai, kaore i whangaia e te Iwi Maori ki te kai. No muri iho ka whanau ko te Korimako. He nupepa pai tena, otira kaore e tino pai ki nga Maori, no te matenga o te Pakeha nana taua nupepa, ka whai ano i muri i era nupepa a ka tanumia atu.

Na, ko te take i mate ai aua nupepa katoa kaore i atawhaitia, i whangaia e nga whenua Maori. Na te moni i tu ai a te Pakeha mea. Ora ai te Maori i tana whenua. Ko a te Pakeha nupepa atawhai ai ki te moni. Ko ta te Maori nupepa ma te whenua e whangai Otira ko ena nupepa katoa, haunga ano te nupepa o Ngaruawahia i whakangaromia e te whawhai, ko nga ingoa kau e kiia ana na te Maori. Engari na te Pakeha, nana ano i whakahaere ki puta ai ona hiahia. I tetahi takiwa he pai ona hiahia, i tetahi takiwa he kino. Engari ko nga mea katoa kua puta mai i te whakaaro o te Pakeha i mahia mona ano. Ko "Aotearoa" hei taonga tupu mo nga Maori, kaore he Pakeha e whai hia ki roto. Ka whakahaerea motuhaketia hei painga mo te Iwi Maori anake. Hei whakaatu i nga mahi o te Paremata : hei panui i nga korero i roto i nga Kooti Whenua Maori, me era atu Kooti e whai tikanga ana mo nga Maori; hei panui i nga korero o nga huihui Maori, me nga Kura Maori, me nga ngahau, me nga mahi paamu a te Maori, me nga mahi katoa e ahu mai ana mo nga Iwi Maori.

Koia tenei nga putake o tenei nupepa. Ka tukua kia perehitia nga reta a nga tangata matau e tuku mai ana, mo runga i nga mea e whai-tikanga ana ki nga Maori, engari kauaka e tuhia mai nga korero kino, me nga korero horihori. He pai tonu te tukunga mai i nga pukapuka whakaatu mai i nga whakaaro mo nga Ture hei painga mo te taha Maori, mo te whakatikatika i te mahi o te Kooti Whenua Maori, mo nga kura, mo nga paamu, me nga rahui. He mea tika kia whiwhi nga Maori i te nupepa. Ko nga Pakeha tino rawa kore, e mohio ana ki nga mea e mania ana i nga pito o te Ao. Ka taea e ia te hoko mo te kapa kotahi te nupepa hei whakaatu ki a ia i nga mohiotanga, Heoi ta te Maori e mohio ai ko tana i kite ai, i rongo ai. He maha nga pohehetanga o te Maori i runga i te korero tito. Mehemea ka tu he nupepa Maori ka hohoro te taea enei mea te whakakore. I sae he mai nga korero o nga hui pena me te huihuinga nui i Waitangi. Ka korero tena tangata, tena tangata i tana korero, mawai ra e mohio ko tewhea te mea tika. Kaore te Maori e mohio ki nga mahi o te Paremata, engari, mehemea he nupepa ka whakaaturia mai nga

korero katoa, me nga mahi i oti i reira.

Tetahi, mehemea kaore he nupepa e taea e nga lwi Maori te whakatakoto tikanga, te whakakotahi ranei i nga mahi e ora ai, e whai pai ai mo ratou, tae noa ki a ratou tamariki. He mea ata whakaaro marie i muri iho i te ra o taku whiwhinga, ka tino whakaaro au me whakaatu a Aotearoa. He tokomaha nga rangatira Maori i korero atu au mo tenei mea, a whakaae katoa mai ana ratou, he mea pai. I runga i tenei, i taku panui tuatahi, kua awhinatia mai au e nga tamariki taane a nga rangatira tokowha, ara, J. G. Taiaroa, te Kani Pere, Arapata Karaitiana, me Wiremu Mu-. hunga Porotene tamaiti whangai a Renata Kawepo. E mea ana au kia oti te whakarite he oranga mo Aotearoa, ka, tukua ki te Komiti, e whakaturia e te hui o Waitangi. Ma taua Komiti e whakakotahi nga kaumatua, me nga tamariki. Ma nga kaumatua whai-matauranga, pu-whakaaro hoki e tohutohu nga taitamariki ngakau tu-pakaka, hei reira te matauranga, me te kaha, ka taupurupuru haere. Ko te kai ma Aotearoa, ka ahu mai i reira.— 1. I nga whenua o nga Maori. Me tono ia Iwi, ia Hapu hoki kia wehea he whenua hei whenua reti mo nga tau e rua-tekau-ma-tahi, ko te moni o te riihi o aua whenua ma te nupepa, kaore he tikanga kia nui te whenua ka uru ki aua Rahui, engari ma ia hapu, ma ia Iwi e Rahui i tetahi piihi o ratou whenua hei kai ma Aotearoa. 2. Ka hokona te nupepa me te moni iti, a kei reira tetahi oranga mona. 3. Ko nga Pakeha kai-hoko taonga aha atu ranei i roto i nga takiwa nohoanga Maori, ka tonoa kia tukua mai i o ratou panui kia Aotearoa. Ka tukua nga panui a nga Pakeha o ia taone, o ia taone, ka whakararangitia raro i ia taone, i ia takiwa, ara :- Nga panui o Nepia. Nga panui o Kemureti. Nga panui o Kororareka. Mehemea ka peratia, ka nui atu nga moni e riro mai. Ka tonoa hoki ki te Kawanatanga, ki nga Rori Poti me nga Kaute Kaunihera kia tukuna mai i a ratou panui, hei reira ka aea tetahi wahi o te moni e pau ana i te whakahaere o te nupepa.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/AONUPEP18920604.2.2

Bibliographic details

Aotearoa : he Nupepa ma nga Tangata Maori, Volume I, Issue 1, 4 June 1892, Page 1

Word Count
1,493

AOTEAROA. Aotearoa : he Nupepa ma nga Tangata Maori, Volume I, Issue 1, 4 June 1892, Page 1

AOTEAROA. Aotearoa : he Nupepa ma nga Tangata Maori, Volume I, Issue 1, 4 June 1892, Page 1

Help

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert