Page image
Page image

is merely employed to expedite the cutting to achieve high relief and more rounded and flowing lines of the carved figure. The Maori student excels in adzing, and very few have failed in excellent work, but it is the surface decoration and finish in carving that is so hard to obtain.

TAKE a regular subscription to TE AO HOU and be sure to receive all your copies Only 20/- for 3 years

ma Ngata raua e tiaki, a ma te mate rano raua e whakahoki mai, ka haere raua hei matua mo nga tamariki o te iwi Maori. Katahi ka tapaea ki te taonga. No tetahi rangi mai ka haere matau ki Rotorua, ko nga tangata ako ki te whakairo o te Kura e tauwhanga mai ana, a, ka manaaki ratau i nga kaumatua nei. No muri noa mai ka manaakitia raua e nga kaumatua o Te Arawa. Kaore i ra tahi te whakanohanga o Eramiha ki to raua kainga kua ki mai kua hiahia ia ki te timata ki te ako i a matau. Ka koa katoa matau. Mai i te whakakoi toki tae noa ki nga ara maha o te tarai ki runga porototara, tae noa atu ki te tarai ki runga whakairo, apiti ki nga kupu e tika ana mo tena wahanga mo tena wahanga, ka piki haere ke atu to matau kaingakau ki ta matau mahi, ia ra, ia wiki, ia marama, a ka kite ka mohio hoki au ki taku kuaretanga ki te whakairo. Ehara a Eramiha i te tangata whakatapu i tana mahi tarai ki runga ki te whakairo, ko te hua, ka tauwhawhainga matau ki te whai o ana tohutohu i ana hanga, a pau rawa ake te tau, i mua i to matau haerenga ki Ngapuhi ki te whakairo i te Tiriti o Waitangi Whare mo te rau tau o Niu Tireni, ka whaikupu a ia ki a Ngata, kua taea e te kura te mau o te toki kapukapu ki runga whakairo, kei te koa ia ki tena ki tena o nga tamariki, haere rawa ake ki runga ki nga iwi ma ratau tonu e ako nga mea e pirangi ana ki te ako. Ka mihi hoki a Apirana ka ki atu, “E Miha ina a taua tamariki, haere koutou ki nga iwi o te motu.” Tekau tau maua ko Eramiha e mahi tahi ana i runga i nga marae maha o te iwi Maori, a, i roto i ena tau e rua tekau ma wha nga tangata nana i ako no nga iwi katoa o te motu, no Ngapuhi, no Ngatiporou, no Waikato, no Ngakikahungunu, no Ngati Raukawa, no Taranaki, no whanau-a-Apanui. Ko Eremahia te tohunga whakamutanga o te oa tawhito, ka waimarie nei matau, nana hoki i whakaatu te huarahi ki te tarai i te taitea o te rakau kia tu ko taikaka, ki te whakatakoto i te ara haratua, ki te mau haere i te ngaotu i te ngaopae, ki te poka hoki kia tarewa ai te poka o te arero i runga i te whakairo, a haere atu he whare whakairo i runga i te motu ko te ha o tona akonga i a matau e waitohu ana. Haere e Miha, kei muri nei to taonga e takoto toitu ana i roto i nga ringa o tamariki maha puta noa te motu, engari haere atu korua ko te Wairata me a korua patere, waiata, oriori, whakakoemi, whakangahau i te paopao a te patupatu ki runga i te whao, ko enei a korua taonga kaore i taea e te rangatahi—Haere korua haere. Pine Taiapa 21.6.59

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert