Poroporoaki
Te Wiki Popata
“Maringiringi ana he roimata Me he wai e tarere
Mou e te kotuku whakaata Te tuari a te iwi”
No te ono o nga ra o Mei ka mate tetahi kaumatua morehu o te hiku o te Ika, a Te Wiki Popata. Ona tau warn tekau ma rua. He uri ia no nga tupuna maha o runga i nga waka i a Tinana, i a Kurahaupo, i a Te Mamaru.
Kua mureia rawatia te whare korero, mokemoke ana nga marae. Miniti ana nga puna roimata i roto i ona iwi i a Ngai Takoto, i a Patukoraha, i a Te Paatu.
He tangata tenei i pupuri i nga taonga tuku iho o te Ao tawhito. He Pu-korero i roto i nga whare hui o te hiku o te Ika puta noa. He putea o nga mahara, o nga kupu waiho ake.
He pou hoki ia i roto i tona Hahi Mihinaere, nana te whakapono me ona ahuatanga katoa i hapai. He aroha, he pai, he ngakau whakaiti taana i ahuareka ai.
I nui rawa ai tenei koroheke i roto i te rangatahi. Whakapaua e ia tona hinengaro katoa kite whakaako i te rangatahi. Kia taea ai ratou te whakakapi i nga whawharua i te kowhera kau, hei, mauranga-a-ringa i nga ra e tu mai nei.
Haere i runga i nga maunga korero a o matua tupuna e puehutia nei i te kopu o te whenua. Takahia e koe nga tapuwae o o taua wheinga, he haerenga, he rukunga no ratou ma ki raro i nga rimurimu e naueue i raro o Haumu.
Haere i runga i o waka. Kua rewa atu to waka, na roto atu i to moana i Rangaunu, roto atu i ona tai. He tai mihi tangata, he tai mate, puhakehake mai, whakahekeheke ra. Haere e te Poutokomanawa o te Hahi, whakawhiti atu i te pouritanga kite maramatanga, ite mate kite ora. Haere oti atu e kara! Pai ana a te wa e tutaki ano taua i tera Ao. “I puta tahanga te tangata i te kopu a tona whaea, aa ka hoki tahanga atu ano. Na Ihowa i homai, na Ihowa i tango, kia whakapaingia te ingoa o Ihowa.” Ka huri.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TUTANG19830801.2.28
Bibliographic details
Tu Tangata, Issue 13, 1 August 1983, Page 27
Word Count
369Poroporoaki Tu Tangata, Issue 13, 1 August 1983, Page 27
Using This Item
Material in this publication is subject to Crown copyright. Te Puni Kōkiri has granted permission to the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa to develop and maintain this content online. You can search, browse, print and download for research and personal study. Permission must be obtained from Te Puni Kōkiri for any other use.