Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TA TATOU PEPA

Tena koutou e te kunga awkina mai ta tatou impepa. Kanui te aroka atu Ida koutou ara rawa ia te wa ka kinga ta tatou pepa i te ru ara te Tari o Te Haahi i Nepia, ka timata te tino ngoikore o ta tatou pepa. Inaianei nei kei te malii noa iko maua i tenei taonga uui (ki ta maua nei makara) kaore e mokiotia atu ana ke aka te Wkakaaro o te tari, o nga k.ii tautoko mai ranei i ta koutou taonga. Kb nga korero kua tae mai Ida maua koia enei:— “Kua nui rawa nga korero o wako o te wkakapono” “Kaore taki e kangai ana nga korero mo te pai” “Kei te tangokia koki te awkina a Te Takua Wkakamakara Ida Te Wiremu (o kiia ana £l5O taua .moni awliina) te take lie urn mai no nga korero paremata (politic). I runga i enei akuatanga ka ngoikore tetaki o nga kai tuki, notemea kaore i tino kuraia Id te wkakatepe korero oTe Haaki, me ona kaupapa, engari ko te man, mete uki te kaupapa o te wkakapono, koianei anake te marae i kori ai te kinengaro kite awkina i tenei taonga. Otira i runga i tenei tu oioi noa o te taonga, ka wkakaitia iko te pepa, kia tekau-ma-rua noa nga wkarangi. Kei, te pai pea kia koutou, kaati i tenei akuatanga. Ki a maua nui atu te kemanawa, notemea ko nga wkakaaro kei roto wkanui ke i enei wkarangi, ko nga makara o nga Kai tuki korero mai wkanui ke, a kaore © tika kia. tapatapakia nga wkakaaro wkanui, papai, mo te iwi e pukai atu nei, na konei ka wkakaatu atu nei i enei akuatanga. Iti ke inaianei te moni peieki i ta koutou taonga, e ono kerengi ano mo te wkarangi kotaki. Kaore tenei utu i kitea imu a iko. E makaratia ana ano nga kai tuki ete tari i mua

atu o te ru, otira kei te takoto nama te tari mo tetahi tekau-ma-rua marama, i mua atu o te ru, kaore rawa he maharatanga e kitea atu ana i reira, i tetahi atu waahi ranei. Hopi te tangata kei te kaha tonu kite tuku korero mai, kei te tohutohu mai hoki ko R.T.K. anake. Kaore ano he reta tuku korero mai a nga minita, ahakoa te rers noatu o Te Toa Takitini kia ratou. He taonga tenei e tika ana kia kaha te awhina mai a Te Haahi. E tika ana te taumaha ote wa! U a koutou na e ngaki mai na i nga taumaha hou o te wa, o te Rau Tau Hou. Heoi i korero penei ai, na te mahara iho kite penei tonu te ahua, ka mutu te awhina atu i ta ta-tou taonga, he taumaha rawa no te mahi penei noa iho. Manaakitea te taonga e nga iwi e kaha ana, e mama ana. Kite mahara iho koutou ma maua e mahi atu ta tatou taonga, tena e koro ma, e kui ma kia kaha mai kite Kupepa aTe Haahi kite pepa kua mohiotia nei ©Te Ao Maori ko Te Toa Takitini, na Te Haahi Mihingare me ona Kaumatua Katoa.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19310901.2.3

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 3, 1 September 1931, Page 26

Word count
Tapeke kupu
527

TA TATOU PEPA Toa Takitini, Issue 3, 1 September 1931, Page 26

TA TATOU PEPA Toa Takitini, Issue 3, 1 September 1931, Page 26

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert