Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

NGA RETA TUKU MAI

Kite Toa, kia ora ano. Tukua atu enei kupu e whai ake nei: “Mene, mene, Tekere, Uparahina” He mea whakamiharo te otinga o nga mahi a te tangata i mua atu o tona whanautanga. Kotahi ano te tangata e mohiotia ana i whanau mai i muri o te otinga o aana mahi katoa, ara ko to tatou Ariki ko Ihu Karaiti. Kaati, na te Toa, nama 100, Wharangi 1964 i whakaatu he tangata ano kua whanau i muri o te otinga o aana mahi nui kite ao ko te Atirikona Paraone o Tauranga. Kite Toa, no te 1823 la i whakaungia hi kaore ano kia whanau. No te tau 1827 ka rikona; kaore ano kia whanau. No te tau 1828 ka piriti, ka marena hoki kite wahine; engari kaore ano kia whanau. No te marama o Hune, i te tau 1829 ka haere mai raua ko taana wahine ki tenei Motu; no te 29 o Noema i taua tau ano ka u ki Paihia; no te tau 1834 ka tae ki Otumoetai waahi o Tauranga. Kua tata ia te whanau, e 6 atu tau. I waenganui o te 6 tau nei ka hoki ia ki Ranana. No te tau 1840 ka whanau a te Paraone ki Ranana. E nga Etita, ehara i te aha tenei tu tuhi atu, engari he hiahia kia whakatikaia e te kai-tuku korero te hurirapa o nga tau kua whakaaria ake nei. H. W. Kaipo, Te Kao 5/2/30

He mihi, he tangi, he poroporoaki na nga koroheke, kuia, taane, wahine, tamariki, mokopuna, o tenei o tatou pariha, ki to tatou kaumatua pai, marama kia Em Tumutara, Pihopa Ringatu. E koro haere ki ton Matua i te rangi. Haere me ou taonga whakamiharo, kaore nei e taea te tatau, taha tinana, taha wairua. Na reira kanui te aroha, te pouri, mete manawapa mou kua wehe atu i a matau. Hei aha e koro, ko koe kua wehe atu; ko o kupu tenei te tu nei, kei tena marae, kei tena marae; otira kei nga whare maha o kupu manaaki i o tatou taha tinana, taha wairua, taha karakia, taha haahi, taha hapati; me to kupu kua marena korua ko te Pihopa o Aotearoa; me te' homai i nga iriiri, i nga marena, i nga nehu ma tenei ou Haahi e mahi; me to tuku whenua mai hei turanga Mihana mo tenei o Haahi. E koro kia pewheatia’ te mamae ai te ngakau ki a koe, mo enei manaakitanga katoa, e ki nei koe “tatou tatou,”

Mehemea koe i noho tonu, tino kore e roa kua rite o whakaaro katoa haunga te kotahitanga o tatau haahi, engari ko etahi o nga whakahaere tera e tu a riterite. Kei te pohehe hoki etahi Maori kei te patipati te Haahi Mihingare kia whakakotahi mai te Ringatu kite Haahi Mihingare. Kaua tatau e pohehe. Kotahi to tatau kaupapa ko te Paipera, engari ko nga whakahaere kei te tohipahipa. Ko te hiahia ke ia ko nga whakahaere kia tu a riterite. Kia rite ai te kupu a o tatau matua, a Timi raua ko Eru, “Tatau Tatau*’ M. M. Tumatahi, Te Ngae 17 /1/30 ft 1

Kia Wiremu Matamua, Tuai, Wairoa. E hoa, kia ora mai ano koe. He nanakia koe me aau kupu karaipiture. Koia, kei au kupu whakatikatika mo nga korero o te Toa No. 96. E ki, i patai koe kia Eru Pihopa pena e tika nga korero o taua Toa 96. Maku e ki atu kia koe he tika aua korero. I reira taku tinana katoa e whakarongo ana. Kaati ko te whakautu o to patai, kaha ke atu te he i taku i tuku ai kite Toa, Tena koe, mou i hiahia kite whai mai i enei korero. Kua mate to tatou kaumatua. Kanui te aroha. M. M. Tumatahi, Te Ngae 17 /1/30

Kite Toa: tena koe, te kai pikau i nga whakaaro ote tangata ki tena marae, ki tena marae. Ehara e te Toa, he ngakau aroha ake ki a tatou kite kiri-pango mo te ahuatanga o o tatou whenua. Ko te whakaaro tenei kua homai ki an: me whakamatau tatou kite whakakotahi i te waka o to tatou whakapono, kia kotahi ai te whin a te hoe a te katoa. Ma te kotahi ra ano o to tatou waka whakapono e puta iho ai nga manaakitanga a te Atua ki a tatou ki enei kiri-pango. Matakitaki tatou kite ao puta noa, ko nga whenua ote kiri-pango riro ke te mana i te kiri-ma. He aha ra i penei ai? He aha hoki te rongoa e ora ai tenei whakaram tutua? Ki ahau me whakakotahi te whakapono, kia kotahi ai te whakaaro, kia kao ai. Na te whakaaro wehewehe hoki i pau ai te whenua te titaritari. Ko nga Haahi hei whiriwhiringa ma tatou: — Haahi Mihingare, Haahi Weteriana, Haahi Karaitiana. Ko enei nga Haahi ki taku mohio kei te puritia i te rangi. Kaati enei korero, ■, , Hata Tipene, v Nuhaka 28/1/30

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19300301.2.10

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 102, 1 March 1930, Page 1996

Word count
Tapeke kupu
829

NGA RETA TUKU MAI Toa Takitini, Issue 102, 1 March 1930, Page 1996

NGA RETA TUKU MAI Toa Takitini, Issue 102, 1 March 1930, Page 1996

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert