Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE INGOA NEI AOTEAROA

E nga Etita: Kaua e hoha mai. Kaore hold ahau e hoha. Heoi ano ki ahau he whakautu tonu i nga kupu a Tuhitaare raua ko Wi Repa. Kaore hoki raua i korero akoako ite tuatahi. Ohia tonu ake kite pepa rawa —kite Toa. Ka rangona nei e nga iwi katoa o Aotearoa, no reira ka whai take atu. E Tuhi! kaua e hoha ki to take. Kei te tanu hoki koe i nga kanohi o nga Iwi kite tikanga ote Ingoa nei Aotearoa. flNo reira ka whai whakautu atu. No muri i a Kupe ko o waka me Matatua. ME kiia mai na e koe, ko taku patai: Kowai te tupuna naana i tapa te ingoa nei i mua tata atu o nga waka, ara ko te tohinga i ara ai he ingoa mo enei motu? Taua patai naku. |Kiia ana e koe, kaore kau. MI muringa iho ka ki koe na Iraweka, ara i korero a Iraweka ki aana tamariki “Kite whiti koutou ki Aotearoa.’’ Na, kua tohi ano hoki koe. E Tuhi, kaati te korero whakapiripiri. Kua rite enei korero kite paki macro. Kua whakahokia e koe te Ingoa nei, me Maui ki muri noa atu o Wahieroa o Whaitiri, i a Hapaiariki, i a Tupuaterangi. E Tuhi, ehe rawa ana tenei. flEnei tangata kei muri noa atu ote Waipuke. Ko Maui mete Ingoa nei kei mua ke nei. Ko o korero, ehara ite korero. Taihoa iana, Mehemea na Maui i tapa te Ingoa nei he aha i kore ai e tohia e nga kaumatua kite taha i hanga ai eia tenei tikanga ara te hutinga i tenei whenua. [ mahi ra hoki ia ki era moutere. He aha i haria mai ai ki tenei tohi ai taua ingoa. Kaati tena. Mo te tapanga a Toto i te ingoa o te waka o Turi: Kaua koe whakahe ki tera, engari ma nga iwi o taua waka e whakahe. Kite kore koe e rongo ka mohio koe he tika taku korero. Heoi tena. Mo te kupu a Tuhitaare: he aha ahau i peke ke ai ki runga i tetahi waka ke pahao mohiotanga ai moku. E hoa e Tuhi, katahi pea te tangata i kotahi te waka ko koe anake. Me ki e ahau he kore noou e mohio ki o hekenga i kotahi ai tou waka. E Tuhi, ko au i eke ki nga waka katoa—Tainui, Te Arawa, Matatua, Tokomaru, Kurahaupo, Taakitimu. Aotearoa. He tango hoki noou i te ingoa a Aotea i tu atu ai ahau i konei. Tuarua kei konei aku tupuna e tanu ana, me aku matua. I whakatipuria ahau e ratou ki konei, i whangaia ahau e ratou kite korero ki konei. Ko taku ingoaj iwi ko Ngati Maruharanui He tuturu ahau no Aotea. Na Turangimua au, na Taaneroa au, na Kewa au. E mohio katoa ana ahau ki aku hekenga katoa i nga waka no reira kaua koe e amuamu mai ki a taua. Me whai taua kia takoto tika te take. Heoi tena.

E Tuhi, e kata iho ana ahau mo to ki mo Akiaki he mohio —he rangatira no Ngatiruanui. Kei te mohio au ki nga me a mohio o Ngatiruanui. Mo te kupu a Akiakia e ki na, kaore o Aotea korero: e hoa, pohehe te korero a tena tangata. Ko Matangirei te whare o Turi, i tu ki Patea.Kowai te tangata kia whakatu whare, a kaua he kai mo roto? Kuare tenei korero Kuare ano hoki te ki i haere mai a Ruauri ka tomo kite whare o Turi korero ai i ana koreroi muri iho ka tonoa eia he tangata kite tiki wai moa —i hoatu eia taana taha a Tapotuoterangi te ingoa— te hokinga mai ka tomo atu i te tataute tirohanga ake o Ue, ka ui ake mowai to wai, ka ki iho tera mo Ruauri—whawhatia ake e Ue ka wahia te taha, ka pakaru. Tenei te take i riri ai a Ue. Ko te tangata i tonoa ra no te ropu o Ue. Na reira ka mohio aUe he whakahawea na| Ruauri mona, koia i wahia ai te taha. Ko te putanga tenei o Ruauri ki waho i tei po ahu pena atu ana. Ko taana kohuru tenei iaUe me tona iwi. Kaati i konei. Waih<i te roanga ake o tenei korero. I te ahunga atu o Ruauri, ka rakuhia e ia nga whariki o te whare o Turi, he tango naan a i ana korero. Heoi riro atu ana aana korero i a ia, mahue iho ana ko o Aotea ano i konei. E Tuhi, i tohia mai ano te ingoa o te waka nei i rawaahi. Kua rahi noa atu tona ingoa ki nga tupuna whiti mai nei ki konei. Te taenga mai nei whakatotohutia atu ki Kawhia. Waiho tonu atu te ingoa o taua waahi ko Aotearoa. Kua korero nga tangata o Waikato ki au, a Tonganui, a Terangarua Ngairo, o reira ka pewhea ai e koe te hanga he tino tauwira mo au korero mo te Ingoa nei? Ko aku tauwira nunui enei. He whakatauki mo Taane te putake o tanei Ingoa —he ngakau aotea, e iri nei kite tangata ngakau pai. Kaati tena. E iri mai rate Ingoa nei, he whenua kei Kawhia, te waahi tonu i rumakina atu ai te waka. He nui atu nga whakamarama kei au, engari kaati i konei. flflKia ora a Tuhitaare Heemi me nga Etita. Kapua Rangataua Keepa Purangi 27/10/29

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19291101.2.14

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 99, 1 November 1929, Page 1915

Word count
Tapeke kupu
910

TE INGOA NEI AOTEAROA Toa Takitini, Issue 99, 1 November 1929, Page 1915

TE INGOA NEI AOTEAROA Toa Takitini, Issue 99, 1 November 1929, Page 1915

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert