TE MATE KOHI, Consumption.
TE PUTAKE O TE “KOHJ ” T. WI REPA, M.8., Ch.B. TE KARO: Upoko V. B. Engari tenei ke taea e tatau katoa; ka taea e te iti, ete rahi; e te matauranga, e te kore matauranga. Mehemea tatau ka kaha kite karo kaore tatau epai te rakau ate kohi. Heoi ano te taumaha o tenei mea, ko te ahua o tatau whakaaro, o tatou mahara, kite whai i nga tikanga ote karo. He tikanga hou tenei kite nui o nga ote iwi. Ke nga tikanga hou hoki, he poturi te hincngaro kuare kite manaaki. Otira he mea tino nui whakaharahara tenei kia tatau Maori. Ko te ahua hoki o ta tatau poho te wai-rakau o te kohi. Ta tatau whakaae ki tenei whakataunga, ko ta tatau Kereeme. he mate Maori te kohi. No reira kite tahuri tatau kite karo i te kohi, me kohura rawa ake i te putake o ta tatau noho, o a tatau tikanga, me nga whakahaere o to tatou oranga ara me ivariu hou e te Maori tona oranga me nga take o te oranga. .Me huri te kaupapa, me uhakahou o tatau hiahia, me tWolhro te huarahi tika e kore ai tatau e tamia ki raro e te kohi. Kaati ke te whakahau nei he ivhakahau kite iwi kia whakarerea nga kaupapa nehera o te ora. Ka kitea tonutia iho, ka uaua te take nei. Otira hei aha. Nga take nunui katoa hoki, he take uaua kite whakaaro a te nuinga. Otira ahakoa te taumaha o te take nei, me tuku tonu kite tahora hei matakitaki ma te iwi. Tena pea e kawa, tena e reka ta tatau take. Ma te wa e manaaki a nga tau e takoto mai nei i mua i o tatau roaro, o te hunga ranei ma ratau e whakaki o tatau tuunga i te ao. Take tuatahi : Mehemea he tangata mate kohi kei roto o te kainga, o te pa, ranei, kia terete whakaatu kite Neehi ranei, kite Takuta ranei. Mehemea hoki e mohio iho ana te tangata he kohi tona, me haere ia kite Takuta. Kia wawe ia te tohutohutia. E rua nga mea hei whakaaro ma te turoro kohi: Ko tona tinana; ko te iwi hok'l. Kite kore ia e ora kia tupato ia kei tukua e ia tona kohi ki tetahi atu o te iwi. Mehemea kei te noho tahi tana tangata kohi me ona whanaunga, me wehe atu ia kite whanga kei rere tona mate ki etahiMe mare ia ki ro pakaru kaka ka tahu atu kite ahi. Kaua hei luwha noa kei maroke ka rere i roto i te puehu ka ngongoa e nga mea ora. Me korero, me whakaaro, me ako e te tangata kohi enei ruur'i e whai ake, e ona kai-tiaki hoki. 1. He mate hoatu te kohi e tetahi ki tetahi. Ka rere atu taua mate i tetahi tangata, ki tetahi. 2. Te kakano o te kohi kei roto i te mare o te tangata kohi. Ko te mea kino ko te maroke o taua mare, a, ka puhia e te hau ki nga ihu o etahi tangata.
3. Ka taea te arai te kohi kei rere haere. 4. Mehemea kei tona kainga, kei tona teneti ranei, me tuwha te turoro kohi ki ro kapu, tini ranei. Me riringi ki roto kotahi tipunu kaporiki (Carbolic Acid). 5. Me 4 tini’ te paepae nei i roto i te 12 haora, tere atu ranei i tena. Me horoi kite wai horopupu, ka riringa ki roto i tetahi rua kia rua putu te hohonn, ka tapuke atu. Ka mutu ka horoi ano ite paepae kite wai koropupu. 6. Mehemea te turoro kei te haereere i waho, me man e ia he patara hei tuwhanga mona ki roto. Me pera ano te horoi i te paepae kua korerotia ake ra. 7. Kaua rawa te turoro e mare ka tuwha ki te tiriti kite rori ranei. 8. Kaua te turoro hei tukha ki roto i tona aikiha. Me tuwha ki runga pakaru kaka ka tahu atu. He pai te pepa ngohengohe, a, ka tahu atu. 9. Kaua te turoro hei horo i tona mare, kei haere te mate ki etahi atu wahi o tona tinana. 10. Kaua te turoro e kihi, e tuku ranei i a ia kia kihingia. 11. Kaua te koka kohi e whakangote i tona “pepi.” 12. Me pereti, kapu, naihi, motuhake ma te turoro kohi. Me motu ke he wahi horoinga i ena taputapu kaua hei tata mai kßnga paepae kai a te hunga ora. 13. Mehemea i tupono te makere o te mare ki runga i te pure ao te whare, me nkni ki te maramara kakahu ka tahu ki te alii. Hei muri ka riringi he Carbolic kaha ki runga i te wahi i tan rate mare. 14. Ko te rum a i nohia e te kohi, me ata horoi marire, pera me te horoi i nga rum a i nohia ete tangata piwa. Kia tino ma rawa ka tuku ai i tetahi tangata ki roto noho ai. 15. Ko te hau pai te ora ote tangata. No reira kei whakatiki te turoro ia ia. Me ngongo ite hau pai i nga wa katoa. 16. I te mvatea, me noho te turoro i roto i te ruma hauangi, hau pai. Kia maroke taua ruma, kia teitei ake hoki ite oneone. Me puare nga wini i nga tv a katoa. Me maha nga haora o te ra e pan i a ia ki waho haereere ai. Kaua hei mahi nui, kaua hei tuku i a ia kia ngenge, kaua hoki hei werongia e te matao. 17. Ite po : Ko ia anake hei tona ruma moe ai kia rahi te ruma, kia whai hau pai, kia maroke hoki. Me puare nga wini, to raro, to runga, i te ao. i te po, ahakoa rangi pai ahakoa rangi marangai. 18. Otira, ko te tino karoo te kohi, ko te tuku mai ite hau pai , me nga ' hihi o te ra ki roto ki uga ruma katoa o te whare. (Taria te Roanga.)
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19291001.2.17
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Toa Takitini, Issue 98, 1 October 1929, Page 1093
Word count
Tapeke kupu
1,014TE MATE KOHI, Consumption. Toa Takitini, Issue 98, 1 October 1929, Page 1093
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
See our copyright guide for information on how you may use this title.