Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

ROTO! WAHO! HAINA MAI!

(P.H.T.) Ina etahi mea hei whakaaroaro ma te iwi e rurea nei e nga matauranga maha o te ao, tupono iho ko te ngakau maori, te ata whiriwhiri iho i nga kupu me nga whakahauhau, tuku iho ki nga inoitanga kia peratia, kia peneitia ranei e te iwi roto, waho ranei, ka whai te ngakau maori pohehe e kei ko ke he ora mona, ina ranei kei konei. Ko tana mea e korero nei ahan mo runga i etahi pukapnka tiiti, kirimina ranei, kawenala ranei, nona anake ena ,tu ingoa, i mauria mai ki an kia hainatia taku ingoa ki roto. Ko te whakamarama mai a te kai kawe mai i tana pnkapnka e penei ana: — He mea tono mai ahau.kia manner mai te pnkapnka nei kia kite koe, a, mehemea ki to marama i a koe kia whakaaturia mai e koe on whakaaro a, ki te pai koe, me haina e koe to ingoa ki roto. ahakoa kei te rawaho tonu koe, notemea ahakoa rawaho roto ranei ko to matou hiahia kia riro ma te mangai, piriwiritna, e pikan atu nga taumahatanga o te iwi maori ki roto i te paremata e heke iho nei.” Kaore i marama ki an tana pukapuka, me nga kai o roto, tupono iho ai ‘pea’ he ngakau whakatoonga tonu, katahi ka

tino kore rawa e marama iho. Otira kaore ah an i te kaiponu i te maliara ki tooku nei, na reira ka mea atu ki nga Toa Takitini’ tena ra e boa ma i tena pa tuwatawata i tena pa tuwatawata, tae atn hoki ki nga kai wbakairo, whakakaupapa o ana pukapuka, ata tirohia ibo, weeti rawa, iia kupu, iia ‘kama’ iia rarajngi o ana wliakakraupapatanga, notemea be hiiritanga tukunga whakareretanga atu tau hainatanga i tou ingoa ki taua pukapuka. Ebara he korero noatu ki te hunga kei roto i te tikanga, he whakatupato, be whakaoho kia mataara. Haaunga hoki te WAHO kua haina ki taua pukapuka, he purehurehu whakaaro kore. Engaringari ano te ROTO kaore i aroatu, kia ora koutou. Otira ko te rongo o tenei mahi kei te penei: — Nui ke nga Roto kaore i haina i nga Waho i haina. He maha nga tikanga e pa ai tatou ki roto i te pouritanga mo tenei putake. Mo runga i te mahi paremata kua pootitia e tena takiwa e tena takiwa tona mema tona mema hei pikau i ana tikanga i ana take. I tu taua tangata i runga i te pooti o te iwi o tera robe pooti, na reira e tika ana kia riro ko ia te mangai mo te iwi o tena robe pooti. Mo te taha ki Te Tairawhiti nei, ko te mema mo tenei robe ko Ta A. T. Ngata. I te mea kua tu nei ia ki te turanga minita mo te taha maori kaua hei kohia nga mahi o tenei robe ka hoatu ki tetahi atu tangata. Engari me man tonu atu ano kia ia a ma ana te kupu tuatahi. Ka pera ano hoki nga take o Te Taitokerau Taihauauru Te Waipounamu ranei. Enei ahuatanga me enei mahinga tahi o roto i te takiwa he mea e tupu haere tonu ai te pai mete mama o nga mahi o tena takiwa o tena takiwa pooti. Nga ture me nga mahi o tena robe o tena robe porowini, robe kaunihera ranei mo te ora ture ranei kei roto ano i tena robe i tena robe. Ina kitea te he te taumaha te aha ranei o aua takiwa, ko te kawanatanga takiwa ma ana e titiro e whakatikatika aua peratanga. Heoi te wa e puta atu ai kite paremata kei nga heenga o nga ahua o aua whakatautanga aha atu ranei. Hei reira ko te huarahi kite paremata ko nga pitihana, engari ko te tangata ma ana e tiaki taua pitihanatanga ko te mema o te takiwa no reira mai taua putake. Ko te mea kei te wehi tooku ngakau ko te ngakau wawata o taua o te Maori e kei te nui to taua kaha, to laua matau, to taua marama, ka riro ma te whakapono kua awhitia nei e tera o tatou tuwatawata, a koia rawa ma piriwiritua tenei, tera mea ranei ka tutuki ai. a tnpono ai te pera, kua hihika te ngakau maori kite rere ki ko rawa atu ite tikanga ake, ana kua kore e rongo ki nga tono ki nga tohutohu, ki nga kupu arabi a nga kawanatanga takiwa me nga kaunibera takiwa. e ata kitea

ake nei i etahi wa te titiro whakapi o te tangala ki aua tu whakahautanga. Ehara i te mea kei te ki ake a koiara rawa nga tohutohu mai, engari na te ngakau maori pea ka whakapiria atu etahi tikanga whakakeke, whakawiri ki tua atu i ona tikanga ake. Heoi ra kei te whakamoana tonu nga mea katoa, na reira i tika ai tenei korero: Me rapu! Me patuki! Me inoi! Me kore e kitea, e uakina, e homai te mehua e rite ana.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19290701.2.9

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 95, 1 July 1929, Page 1021

Word count
Tapeke kupu
836

ROTO! WAHO! HAINA MAI! Toa Takitini, Issue 95, 1 July 1929, Page 1021

ROTO! WAHO! HAINA MAI! Toa Takitini, Issue 95, 1 July 1929, Page 1021

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert