UNKNOWN
'uuiuxmied from September issue.
Kotimana penei Kei he rangatira tonu ratou. Kei pohene tatou kaiiore te kotimana e mohio kite aroha, kite atawhai. He kotimana etahi tangata tino aroha kua tupono au i tenei ao; he Kotimana a Anaru Carnegie nana nei i tohatoha te mom ki nga wain katoa ote ao hei pamga mo nga iwi. He mea tino pai te aroha, te man ite tangata. Ko tenei retain tikanga tino pai a te Maori, otira i enei ra *1 nga ra o te pakehatanga, kua pipin nei te ahua o te ao, kua uaua nei te whiwhi kite kai, ki te kekahu, kite taonga, kia tupato te aroha. Na Timi Kara te kupu ko letahi mea i mate ai te Maori he nui rawa no te pono. He iwi rongo nui te kotimana mo te kaha ki re main. Ekiia ana me he mea k- le whakanohoia te kotunami mete Ingarihimana ki tecaiu whenua tino titohea ko te Inganhimana e mate ko te kotimana ia e tipu hei tangata whai taonga. Kahore ate Kotimana iWhakahawea ki te main. Ko te mahi e whiwhi la ka whakapaua e 1a tona ngakau ki ie mahi ahakoa iti nei te utu. Ma nga tau maha e whakaatu kua rangatira la. E whiwhi ana te kotimana ki nga turanga nunui. Ko to tatou kawana he Kotimana, me Tianara Heeki, me nga Atipihopa o Kanatipare o loka ara nga upoko o te Hahi o Ingarangi he Kotimana. Te hoa wahine ote Tiuka o loka, i homo pakapaka nei a Nui Tireni, he uri Kotimana. Ko te ora mo te Maori kei te mahi, kei te heke o te werawera. Kaore he huarahi kc atu, kaore he huarahi poto. “Ma te kakawa o ton mat a ka whiwhi ai koe kite kai/’ Kaore auo au kia kite i chain tangata mangere e totika ana. Na Paora Apotoro te kupu— he kupu tika hei pupuri ma te Maori—kite kore te tangata e mahi kia kaua la e kai. Ko te Kotimana te iwi matau atu ite ao. Ko te matau o tenei iwi he orite tonu. Etuwhera ana ona kura katoa, ona kareti nunui katoa, ki te iwi nui, ki nga tamariki a nga rangatira ki nga tamariki a nga tino rawa-kore. Ahakoa he wahine horoi kakahu ko tana tino wawata kia tae tana tamaiti kite kareti. Ko to Niu Terem tangata tino matau atu o enei ra, ara to te ao katoa, ko Sir Ernest Rutherford, he momo Kotimana. He iwi tino kaha te Kotimana kite karakia —e ki ana au ko te iwi tino karakia tenei ite ao. E kiia ana to ratou hahi ko te Perehipitiriana. No nga tupuna te karak’a o tenei iwi. I tukinotia ratou e te Kawanatanga me to ratou karakia. He iwi manaaki i te paipera, e Whakaakona ana ki a ratou tamariki. Ko ratou minita
he tangata mkaha, a, nui ana te whangai a te iwi i a ratou, kaore i penei me etahi hahi e whakatikia nei o ratou na minita. Ko te take nui i kaha ai, i manawa-nui ai te Kotimana no to ratou whakapono. He iwi whakaiti te Kotimana. Ko ta ratou na tino kai he pariti ara he otimira, ko te kinaki he ika aua. Kaore tenei iwi e whakaaro nui rawa kite whakakakahu, kite tatai i o ratou tinana. He iwi toa ki te nri. Ko tetahi ropu rongo nui ite ao mo te toa no te Kotimana, ko te Paraki Wati (Black Watch). Man ai o ratou hoia i te panekoti, na konei hoki i ki ai te hoa riri, mahara noa ratou he tangata he hoa riri mo ratou kaore, “he rewera man panekoti ia.” Koia nei ra te ahua o te Kotimana i mea ai au hei tauira ma tana ma te Maori. Kaore he tauira hei rite mo tenei. Me whakakopi enei korero ki nga kupu a Ropata Parana mo ton a iwi, mo ton a whenua, i kiia nei e ia ko Kotia ara ko Kotarana. E Kotia. e toku ake whenua aroha, Ka tukuna atu kite Rangi taku inoi mou, Kia tan te manaaki o te ora, o te rangimarie, o te ngakau tatu, Ki a au tama pakari e ahu nei i te oneone ! A ! ma te Rangi ra ratou e tohu Kei mangere, kei ngoikore, kei kino! Ma tenei ra, ahakoa mongamonga noa nga karauna o te ao, E ara ai he iwi pai, he iwi kaha Hei taiapa kapura whawhe noa i to ratou whenua aroha. O Scotia! my dear, my native soil, For whom my warmest wish to Heaven is sent, Long mav thy hardy sons of rustic toil Be blest with health, and peace, and sweet content! And oh ! may Heaven their simple lives prevent From luxury’s contagion, weak and vile! Then howe’er crown and coronets be rent, A virtuous populace may rise the while, And stand a wall of fire around their much-loved isle. Burns. Ko te moi a Parana mo tona iwi ko taku inoi ano tenei mo te Iwi Maori.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19281001.2.25
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Toa Takitini, Issue 86, 1 October 1928, Page 865
Word count
Tapeke kupu
844UNKNOWN Toa Takitini, Issue 86, 1 October 1928, Page 865
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
See our copyright guide for information on how you may use this title.