Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE TINO MAUI MA NGA TAMARIKI MAORI.

Na R.T.K. Na LA panuitai aku korero mo Te lino Mahi o te Ao, i ki ai )au ko te Kai-whakarko kura te tino ta ngata; nana te mahi • tino rangatira, no te mea ko tana mahi he whakaako ite | hinengaro, he pokepoke i te ngakau. Ki e kore e kai whakaako /ka kuare e iwi, a porohe. Ko tenei te take i hanga ai te ture I me haere nga tamariki katoa kite kura, a i kore ai nga tangata I knare e whakaaetia kia urn mai ki Niu Tireni. lie tikanga na te Tiapanihi, ahakoa pehea te rawa-kore ote kai-whakaako, e ahei ia kite tn ki te aroaro o tona hingi; tena ko te tangata hokohoko. ahakoa nui te moni ki a ia, e kore ia i e ahei te kite ite kingi no te mea ehara ia ite tangata. Kite )e ahei te kite te kinegaro te mehua o te tangata ehara i tana Tiapanihi ko te kinegaro te mehiia o te tangata ehara i tana pukoro. r No enei tan ano i tino whakaaro ai te kawanatanga he tino 1 tangata te, Kai-whakaako; i whakaniua ai te utu mo te Kai--1 whakaako. Ite nui ote utu kei te whaia tenei mahi e nga langata matau, a, mea ake nei ko nga tangata koreti anake e tu hei Kai-whakaako. Inga tau kua hipa nei he tokomaha nga r Kai-whakaako o nga kina Maori ehara i te tangata matau. ehara ! hoki i te tangata i whakaakona mo tera mahi, heoi ano pea he jheno te manawa, he kore mahitia, i whakaaetia ai. Ko nga j kura Poari he nan a te tangata kore tiwhikete e whiwhi ai i engari ko tana utu ano i nga kura Maori. Kaore o tana tamariki matau i t ewhai kite mahi whakaako; ko ta ratou e whai ai ko te mahi roia, takuta, unu-niho, minita ranei. Ko te tikanga ia ko nga tangata e whiwhi ana ki nga toku 8.A., M.A., hei mahita. He moumou enei tolm mo te takuta. mo te roia, mo te minita Maori. Engari rawa pea te pihopa Maori; ko te he kotahi ano te pihopa. He aha te tu ai he Maori 8.A., M.A.. ranei hei tumuaki mo Te Ante? I Re tokomaha nga kotiro Maori e urn ana ki te mahi whakaI ako. He mahi tino pai tenei ma ratou — he mahi ranaatira, he mahi kei o ratou kainga ano. Ko te he ite me akaore ratou i tae ki nga kareti pera me Te Ante, kore ratou e tu hei mahita tumuaki. a i te kore tiwhikete e kore to ratou utu e piki: heoi - ano hei kai-whaako awhina noa iho, a ko te mutunga he hoha, he ngenge, he moe tane. Hukarere nga mahi i whakaritea man a engari kaore i te Kaore aku hiahia rapu he mo Hukarerekei te mahia e whakaakona e Hukarere he kai-whakaako mo o tatou kura. Ko te pakeha tonu kei te whakaako i a taua. Kia rite rano ki Te Ante, kia nuku atu ranei katahi ano ka taea e Hukarere te whakatupu he Kai-whakaako mo o tatou kura huhua. Na, e tautoko ana aua i te tono a Apirana Ngata i te hui nui i Tikitiki kia hikitia nga mahi o Hukarere. He take momona tenei hei hurihuri ma taua. Mo nga tamariki tane. He kareti aTe Ante; ko Te Ante anake te kura Maori e tika ana ki tenei ingoa kite kareti. engari

tokohia o nga tamariki kaumatua o Te Aute he mahita tumuahi? ote takiwa nui o Ngati-Porou nei kotahi ano ko Tawhiri anake, ahe lino mahita ia. I piki ai a Tawhiri na te mea i whakaakona ia ki nga kura Poari hei mahita. He mate tenei epa ana ki te Iwi Maorite kore huarahi mo a tatou tama ki nga mahi whakaako no te mea kaore e whakaaetia nga tamariki tane kia whakaako ing kura Maori. He take ano tenei hei whiriwhiringa ma taua —ma te Ropu Maori, me he mea he ropu Maori. I whakaputaina tenei take eau i te hui i Tikitiki a i whakaaetia te motini kia tukuna ki te Kawanatanga. I tae ranei i mate turoro noa ranei. Ko tetahi hua nui o nga hura Maori ko te kitea o te Maori e tu ana hei Kai-whakaako mo o ratou kura ano, engari kaore ano tenei hua kia kitea. I kore ai kua tutakina hoi te huarahi ki a tatuo tama, a ki a tatou tamaahine i te kore kareti mo ratou. E tika ana pea kia puta he kupu maku mo Te Aute, he kupu ruarua nei, hei kupu whakamutunga mo aku korero. Kua kore e taea e Te Aute te man nga tamariki katoa e tika ana, a taihoa pea ko nga tamariki anake e puta ana i te whakamatautau proficiency e whakaaetia. Tetahi ite uaua o te noho 0 te tamaiti i Te Aute, i te nui o te utu, o nga raruraru, e kore 1 tae nga tamariki a nga rawakore. Ka mutu ano te huarahi ko ta te pokeha me whakalu he kareti ara he kura hai ki nga wahi katoa. Ma tenei ka whiwhi nga tamariki a nga rawakore kite matauranga e whakaakona ana eTe Aute, a e kore nei e whakaakona ana e Hukarere. Ma tenei ka noho tonu ai nga tamariki ki o ratou kainga kite awhina i o ratou matua, no te mea kua kiia eaui te Naina 73. Ko nga matua te tino kai-whakaako o te tamaiti, ako tona kainga ake tona tino kareti.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19280401.2.13

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 80, 1 April 1928, Page 766

Word count
Tapeke kupu
932

HE TINO MAUI MA NGA TAMARIKI MAORI. Toa Takitini, Issue 80, 1 April 1928, Page 766

HE TINO MAUI MA NGA TAMARIKI MAORI. Toa Takitini, Issue 80, 1 April 1928, Page 766

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert