Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

WHARE-KARAKIA KI OWHATA.

No te 29 .o nga ra o Mei ka tu lie hui ma Xgati Te-Roro-o-te rang! ki Owhata, te marae o Hinemoa, to wahi c tu mat nei tana kohatu e karangatia nei ko “Iriiri-kapua,” I nmga i tana kohatu a Hinemoa e nolio ana i te tangihanga mai o te koauau a Tutanekai i Mokoia. Ka moliio mai ai koutou lie marae rongonui tenei i roto i nga liapu o Te Arawa. Ko te putake o tenei hui he whakariterite whakaaro na te iwi mo tetalii whare-karakia kia whakaarahia ki Owhata. Kaore ano he whare karakia kia ara ki tenei marae o mua iho, a, tae mai ki tenei wa. Kei te kaha rawa te tipu o nga uri o tenei hapu nui i roto i a Te Arawa. Kua maha rawa nga uri o Hinemoa raua ko Tutanekai ka puta kite ao. Ko tetahi o nga kaumatua rangatira o Xgati Te-roro-o-ote-rangi ko Haukiwaho, no tera atu tau ka mate. E torn nga take nunui i korerotia e ia ano he ohaki naana:—

(1) Kia tu te hui whakapapa a Te Arawa ki Owhata. (2) Kia whakahoutia, kia whakarahia atu hold to ratou wharerunanga a “Hinemoa”. (3) Kia whakaarahia he* whare-karakia ki Owhata hei whakaruru mo ana tamariki mo ana mokopuna. Ko te kaupapa whenua hei tunga mo tana where kua oti noatu te wehe c te Kooti Whenua Maori. Enci take e tom kei te whakahaeretia kahatia i roto i cnei ra. Ko to hui whakapapa kua tutuki i a Mei nei. I te hui i te 29 o Mei ka whakatuturutia enei take: — (1) Me whakaae katoa a Ngati-Te-roro-o-te-rangi, kia taaketia nga pakeke tae iho ki nga tamaraiki mahi pakeha, mo te pauna i te mea kotahi. (2) Me tahuri nga wahine Id te hanga komiti motuhake mo ratou, hei whatu taonga Maori, kete, piupiu, whariki, poi, taniko, me era atu taonga Maori. Ko enei mea hei hokohoko. (8) Me tae he tono kite komiti o Kgati Whakaue, kia whakaaetia rnai he marama kia Ngati-Te-roro-o-te-rangi hei awhina i tenei take. (4) Kia whakahaeretia nga larangi kohi, inaianei, mete whakamarama kia ono marama ka whakatutuki ai nga kohi katoa. (5) Kia karangatia he hui Kirihimete ki Owhata, a hei reira ka whakatopu katoa ai nga moni mo te Whare-karakia. (0) I whakaatu te Tiamana ko nga moni kua tae kei te peeke o te Pontapeta c takoto ana hui katoa, £2O 15s. (7) Kia eke nga moni ki waenganui ote £2OO mete £BOO ka tono ai kite Poari Tiaki o Te Arawa kia awhinatia mai te whakaaro o Ngati-Te-roro-o-te-rangi, ki tc pauna mo te pauna. PER ERIKA PENETI, Tiamana o te Hui.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19270601.2.9

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 70, 1 June 1927, Page 599

Word count
Tapeke kupu
447

WHARE-KARAKIA KI OWHATA. Toa Takitini, Issue 70, 1 June 1927, Page 599

WHARE-KARAKIA KI OWHATA. Toa Takitini, Issue 70, 1 June 1927, Page 599

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert