Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE MIHI.

Ki to Etita, Term koo. Man o whakaatu ki a To Arawa to nui o te whakamoemiti a Ngaiterangi ki nga manaakitanga i to wa o i o tatou Tiuka me tona hoa waliine e kiia nei e o tatou tupuna nga wahine pera te alma lie “Tapairu-ariki.” Mauria atu a niatou rnihi ki a Taiporutu Te Mapu raua ko Whakaue Te Matehaere tae noa ki a raua waliine me a raua whanau katoa. Te marae i noho ai a Ngaiterangi ko Te Eoro-o-tc-rangi. Ka inutu te marae miharo, kaore lie raruraru ipa ki te tangata whcnua, ki nga manuhiri ranei. E iwa nga ra o Ngaiterangi i nolio ai i taua marae, kore rawa ho hokinga ilio o to kai, me nga mea katoa liei whak apai i te marae. Ivia ora ano hoki a Te Eaumoa, te tangata a to Kawanatanga, nana nei i homai nga kai, kaore nei lie rereketanga i nga ra i noho ai a Ngaiterangi i tona marae. Kua rongo a Ngaiterangi i te kororo a nga ope o etahi o nga marae e ki ana, tino mate ratau i te mate kai i o ratau marae, Noreira e ki ana a Ngaiterangi, tino pai atu ratou kia mate i te kai, notemea kei nga ope tonu te he, he kore no nga kai-whak-ahaere'o nga ope e kaha ki te whakatikatika i o ratou tangata, tae noa* ki a ratou tamariki. Ko te take i mate ai era marae ito

kai, ite puaretanga o nga wharo-kai, e tae ana kite 100 ki to 200 i to whakaurunga tuatahi. I muri o tcna ka puta mai 10, ka mutu' ena ka puta mai tokorima, ka mutu ena c rua tekau. Nawaira ka manawahetia nga kuki ratau ko nga vveitu, i t'a-na main. Noroira kei nga kai-whakahaere to mate. Ko Ngaiterangi kua oti noatu tana korero mo ona tangata mehomoa ki to tureiti i te taima o to kai, Ahakoa he rangatira, kaore e waiho ho kai, ma ratau, Noreira ho uanarawa te milii o to tangata i nga taima o to kai. Noreira Ida ora a To Arawa katoa. Kei to miharo a Ngaitorangi ki topapai o nga marae o te Arawa, Heiaha ma Ngaitorangi te kai i to papai o to hanga nei o te whare whakairo me nga wharo-kai, me nga marao, atu i Ohinemutu tae noa ki Te Whakarewarowa. Kia nui nga ora Ida To Arawa tae noa lei to Kawanatanga, Hei kona koutou noho mai ai e To Arawa, Hooi, na o koutou hoa, Na Ngaiterangi katoa, EBUETI HO IIEP A, te kai-tuhi, Box 70, Tauranga.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19270501.2.13

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 69, 1 May 1927, Page 587

Word count
Tapeke kupu
437

HE MIHI. Toa Takitini, Issue 69, 1 May 1927, Page 587

HE MIHI. Toa Takitini, Issue 69, 1 May 1927, Page 587

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert