Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

HE MIHI KI NGA TAMARIKI KURA.

(Na W Bird. M.AB Kite Etita. Telia koc to kaiwliakahaere o te taonga a te iwi Maori ara la tatou pepa Te Toa Takitini. Eta, panuitia atu e koe aku kupu whakamihi mo nga korero papal e mauria hacrotia nei c te pepa, otira ko taku kupu whakamihi nui rawa man e tuku atu ki a E. T. Koliere mo ana korero i roto i enei pepa ka pahure ake nei, ara mo “Nga Ngahau a te Tangata” me Nga “Kupu Tohunga” a nga pakeha.

I a an e haereere ana i nga ro.be o te Tai Rawhiti, haereerc alii ai maua ko E. T. K. i etahi wa, mete rite tahi o maua whakaaro mo nga Ngahau a te Tangata.

He nui taku whakamihi kite kaha o R. T. K. kite whaka maori i nga kupu nimui a nga Tohunga o te iwi pakeha. Nui atu taku hari i a au e mahikitaki nei ki enei hua o nga akoranga o nga kura. Mehemea kaore ia i tae ki nga kura ki nga kareti e kore rawa enei puawai ataahua o kitea i roto i nga tamariki o te iwi Maori. Ko aku mihi kaore ki a ia anake engari ki nga tamariki katoa o to iwi Maori e hopu haere nei i nga matauranga hohonu ote taha pakeha. Kei to nui taku whakamiharo ki to kaha o te tipu haere o nga hua papal o nga kura i waenganui i a koutou ite iwi Maori Ho lino mea whakamiharo ki ahau.

E to Etita, ahakoa kua tao ahan inaianoi ki to tnranga o nga tino kai tirotiro o nga kura a to Kawanatanga, kaore rawa i to weho mai oku whakaaro me toku aroha ki to iwi Maori. Noreira i nni rawa ai takn rnihi i a an (' matakitaki noi ki nga tarnariki o to iwi Maori c tautorotoro atn ana ki nga taumata nnnni o to inatanranga o to iwi pakeha. Kia ora a R. T. K. me nga tarnariki o to iwi Maori. Kia ora hoki la tatou pepa o taka haore nei i waenganui i a taton, o man haore nei i nga whakaaro nnnni o tena o tona. Heoi ano. Na to koutou hoa, NA MANE. (Kia oiia to tatou hoa rangatira a Mann. Nui atu te whakamihi mou ka eke nei ki tena taumata honore kua taea na e koe. Na tou mohio, marama, pai hoki, i taea ai e koe enia turanga nunui. Otii'a me ki noake e matou na to turanga hei kai-tirotiro mo nga kura Maori i te tuatahi i kiteia ai tou pai me tou marama. Kei te hari matou mou kaore nei e warewaie ki to iwi Maori. Kia ora e Mann kia nui hoki nga manaakitanga a te Wahi Ngaro ki a koe. Na te Etita.)

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19261101.2.11

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 63, 1 November 1926, Page 490

Word count
Tapeke kupu
475

HE MIHI KI NGA TAMARIKI KURA. Toa Takitini, Issue 63, 1 November 1926, Page 490

HE MIHI KI NGA TAMARIKI KURA. Toa Takitini, Issue 63, 1 November 1926, Page 490

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert