HE MIHI KI NGA TAMARIKI KURA.
(Na W Bird. M.AB Kite Etita. Telia koc to kaiwliakahaere o te taonga a te iwi Maori ara la tatou pepa Te Toa Takitini. Eta, panuitia atu e koe aku kupu whakamihi mo nga korero papal e mauria hacrotia nei c te pepa, otira ko taku kupu whakamihi nui rawa man e tuku atu ki a E. T. Koliere mo ana korero i roto i enei pepa ka pahure ake nei, ara mo “Nga Ngahau a te Tangata” me Nga “Kupu Tohunga” a nga pakeha.
I a an e haereere ana i nga ro.be o te Tai Rawhiti, haereerc alii ai maua ko E. T. K. i etahi wa, mete rite tahi o maua whakaaro mo nga Ngahau a te Tangata.
He nui taku whakamihi kite kaha o R. T. K. kite whaka maori i nga kupu nimui a nga Tohunga o te iwi pakeha. Nui atu taku hari i a au e mahikitaki nei ki enei hua o nga akoranga o nga kura. Mehemea kaore ia i tae ki nga kura ki nga kareti e kore rawa enei puawai ataahua o kitea i roto i nga tamariki o te iwi Maori. Ko aku mihi kaore ki a ia anake engari ki nga tamariki katoa o to iwi Maori e hopu haere nei i nga matauranga hohonu ote taha pakeha. Kei to nui taku whakamiharo ki to kaha o te tipu haere o nga hua papal o nga kura i waenganui i a koutou ite iwi Maori Ho lino mea whakamiharo ki ahau.
E to Etita, ahakoa kua tao ahan inaianoi ki to tnranga o nga tino kai tirotiro o nga kura a to Kawanatanga, kaore rawa i to weho mai oku whakaaro me toku aroha ki to iwi Maori. Noreira i nni rawa ai takn rnihi i a an (' matakitaki noi ki nga tarnariki o to iwi Maori c tautorotoro atn ana ki nga taumata nnnni o to inatanranga o to iwi pakeha. Kia ora a R. T. K. me nga tarnariki o to iwi Maori. Kia ora hoki la tatou pepa o taka haore nei i waenganui i a taton, o man haore nei i nga whakaaro nnnni o tena o tona. Heoi ano. Na to koutou hoa, NA MANE. (Kia oiia to tatou hoa rangatira a Mann. Nui atu te whakamihi mou ka eke nei ki tena taumata honore kua taea na e koe. Na tou mohio, marama, pai hoki, i taea ai e koe enia turanga nunui. Otii'a me ki noake e matou na to turanga hei kai-tirotiro mo nga kura Maori i te tuatahi i kiteia ai tou pai me tou marama. Kei te hari matou mou kaore nei e warewaie ki to iwi Maori. Kia ora e Mann kia nui hoki nga manaakitanga a te Wahi Ngaro ki a koe. Na te Etita.)
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19261101.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Toa Takitini, Issue 63, 1 November 1926, Page 490
Word count
Tapeke kupu
475HE MIHI KI NGA TAMARIKI KURA. Toa Takitini, Issue 63, 1 November 1926, Page 490
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
See our copyright guide for information on how you may use this title.