NGA MANAAKI A TE ARAWA I NGA MANUHIRI TUARANGI.
Na A. T. Ngata , M.A., M.P.
Ehara inaianei i whakawahia ai nga marae o Te Arawa hei marae manaakitanga i nga ope tuarangi e haere ana mai ki enei motu. He ope Kingi te ope, he ope Piriniha te ope, he tohunga ranei, he Kawanatanga ranei, he toa ranei no nga pakanga, he apiha ranei no nga ope manuao o tawhiti,. ka tnria e Te Arawa ona marae, ka manaakitia te paerangi ki nga manaaki rangatira ate iwi Maori. He wa i awhinatia ratou e era atu iwi o te motu, he wa takitahi nei i ara; he wa ko ia anake ano ki runga ki ona marae tu ai, takahi ai, korero ai, pukana ai. Ka huri nga ope ka waiho iho nga mihi ki a Te Arawa, mo te iwi Maori katoa, ka whiwhi tahi era atu waka. i te ingoa pai.
E rua nga ope nunui i whakamanuhiritia e Te Arawa kite Papaionru, i Ohinemutu i tenei marama ka taha nei, ko te ope o nga Apiha o nga manuao Marikena, ko te ropu o nga kaiwhakahaere o nga nupepa nunui ote Emepaea. Na te rau ote poi i nga ringa o nga wahine ataahua, na te taparahi, na te peruperu, na te re > marae o o tatau tipuna, na enei i whakaea te taha ki te iwi Maori katoa. Na Te Arawa nga mahi, ka uru no a atu latau e pae atu nei. Mo Te Arawa nga mihi, tau rawa iho hoki ki a tatau. Na reira kia nui a tatau whakamihi ki a tatau whanaunga.
Kei te taha o Te Arawa ko ona moana whakapaipai, ko nga wai ariki. E whitu ano nga haora e rere mai ai te tereina i Akarana ka tae mai ki Rotorua, e takoto ana nga moana nei, e hu ana nga wai ra, etu atu ana aTe Arawa i ona marae. Otira, na te tangata tuhi korero ki nga nupepa o Amerika, i haere mai i te taha o te ope o nga manuao, nana i whakamahara ki nga pakeha o Akarana, kei o ratau taha tonu nga mea tino whakamiharo o enei moutere, nga mea tino rongonui kite ao, nga waiariki, nga moana, te iwi Maori poka ke te ahua i era atu iwi Maori o te ao. Na, kei te titiro hou te iwi pakeha i tenei wa ki Rotorua, i te kupu a taua Marikena ra, na te noho tahi o Rotorua, o te iwi tawhito nona te papatipu, i tino pai rawa ai.
E koro Taupopoki, kia ora term koe, koutou ko o tamariki, ko o mokopuna, na koutou na i whakanui tatau i te aroaro o nga iwi nunui o te ao. Tera ra e whaihua enei manaaki a koutou.. He ahahoki a te pakeha manaaki, kei tona ahua ano. Ko au ia he mahana rawa, whaia ka haria atu ki runga tonu i ona waka tipua takatu ai, tera ra e ngoto kite manawa, hei manakanaka i roto i nga tau. Kei te Marikena e whakahaere ana o tatau whanaunga i Hawaii, i Hamoa. Ma te ope nupepa ra e panui ki te ao te tu rangatira o teiwi Maori ahakoa non anake taua taha ra; te whakamiharo o te rarapa o te poi ahakoa na au mokopuna anake ia i whin; te wana o te haka, ahakoa ka an tamariki anake i takahi. Kapai, kia mohio ai o tatau hoa pakeha i konei tata nei, kei te kitea mai ano te iwi Maori e tawhiti.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19250901.2.13
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Toa Takitini, Issue 50, 1 September 1925, Page 300
Word count
Tapeke kupu
593NGA MANAAKI A TE ARAWA I NGA MANUHIRI TUARANGI. Toa Takitini, Issue 50, 1 September 1925, Page 300
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
See our copyright guide for information on how you may use this title.