HE WHAKAMARAMA.
tTuariki, 2 Porouhorea.—He tipuna enei no te tatai o Hinekitawhiti. 3 To taina,—Mo Tangitoki tera kupu, ka taina hoki ki a Ahuakiterangi i runga i te whakapapa ra. 4 Ngapunarua.—He wahi kei runga o Tawhiti. Ko Tawhiti te maunga i waenganui o Tokomaru, o Waipiro. Hei reira ka marama te titiro atu kite Kautuku. 5 Te Kautuku. Ko te pae maunga ite taha tonga mai o Whangaokeno, e kiia nei ko East Cape Island. I whakamau atu ai te oriori nei ki reira, ko te wahi tera e korerotia nuitia ana a Tikitikiorangi. 6 Hinemakaho.—Ko tetahi tenei o nga tipuna nunui o Ngati-Porou. I moe i a Mahaki a Iranui. I mau ki a raua uri tenei ingoa “te Wahineiti,” 7 Hinerautu.—Kei te ngaro tenei, kei etahi pea e mohio ana. B Tikitikiorangi.—Ko te papa o Te Wikiriwhi Matauru, ko tetahi o nga upoko ariki o Ngati-Porou. Ko ona kainga ko Maungapohatu, ko te Pakihi. He uri hoki na Makahuri. 9 Korua.—Ara korua ko Tikitikiorangi, no te wa hoki ia Hinekitawhiti a Tikitikiorangi. 10 E korol—Mo Tikitikiorangi. n Umu nui.— te umu ma te tokomaha, he umu noa, e kai ai te marea. 12 Umu ki tahaki.— He umu motuhake ma nga tangata i ata kowhiria, ara, ma nga rangatira. 13 Pongi matapo. He mo mo taro. Katamu.Ko ta te tamariki ko tana kai, ka whakapakara i nga ngutu. 15 Punaruku.—Ko te one i tua atu o te Kawakawa, e haere atu ai, ka piki i Te Koau. He oinga no nga tipuna o nehera iho. .No Hawaiki mai tenei ingoa. He pera ano hoki pea te Punaruku kei Rotokakahi i te takiwa o Rotorua, Te Rangitumoana.—He uri na Makahuri, e korerotia ana ki runga 0 Te Koau, na ka meatia e te oriori nei mana e whakapeka tenei o nga uri a Makahuri. 17 Te Huia.—He puke kei te taha rawhiti ote ngutuawa o Whangaparaor.. : runga ake o te kainga. 18 Ngarangika: r a.He uri rangatira na Makahuri. 19 Tawhitinui. He pa kei Raukokore. 20 Kakahu.—He wahine, he uri no Makahuri. I moe i a Whakatahaterangi, nana a Te lharaira Houkamau, papa o Te Hati Houkamau ma. 21 Te Au-o-Mawake. —He ingoa no Te Auiti a Makahuri. Ko te tino uri tena a Makahuri, ko te whakamaunga atu o nga tatai rangatira maha o te Tai-rawhiti. 22 0 tuakana koka. Mo Kakahu ma tenei kupu. Ko etahi tohunga e whakahe ana ki tenei kupu “ koka,” engari te ” tuakana " 1 tika. Kaituri. —Kei te Ariuru i Tokomaru, he kauanga i te awa i Waitakeo. Te Ariuru. —Kei Tokomaru, he kainga ta white. I waiatatia mai i reira te oriori nei. Ko te Whanau-a-Te Aotawarirangi te ingoa o te hapu e noho ana i reira.
25 Nga taonga o Wharawhara.—Mo te toroa tenei whakatauki. Ko te pare tera: ko te pohoi taringa no te huruhuru maheni o te keke o te toroa. 26 Te Paekura. —He tautau motoi tena. Ko te korero i haere tahi mai te tautau nei ratau ko nga toki, ko Kaitangata, ko Waikanae. 27 Waikanae. He toki pounamu, ko te hoa o tera toki o Kaitangata, i tukua mai e te Whakatohea ki a Tamahinengaro i te taha o te wahine o Uhengaparaoa i te ngakinga mate mo Uekahikatea. Kei tena wahine te huarahi nui o Ngati-Porou tae atu ki te Whanau-a-Apanui ki runga ki tera waka ki a Matatua. I moe a Uhengaparaoa i nga tamariki tokorua a Tamahinengaro. Ka puta ta tetahi ta Rakaipikirarunga he wahine ko Rutanga. Ka puta ta tetahi ta Mokaiaporou he wahine ano, ko Rongomaitauarau. Tokorua i moe anake i Tumoanakotore, ka whanau ta te tuakana ko Hinemahuru, ka puta ko te Whanau-a-Apanui. Ka whanau ta te taina ko Ngatihau raua ko Iwirakau, ka puta ko Ngati-Porou katoa. He mea whakawhaiti na Apirana Ngata, ko nga kaitohutohu o nga whakamarama ko Paratene Ngata raua ko Hone Ngatoto, tau 1923.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19240901.2.21.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Toa Takitini, Issue 37, 1 September 1924, Page 3 (Supplement)
Word count
Tapeke kupu
650HE WHAKAMARAMA. Toa Takitini, Issue 37, 1 September 1924, Page 3 (Supplement)
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
See our copyright guide for information on how you may use this title.