Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

NGA KORERO WHARE WANANGA ME NGA KARAIPITURE.

Wiremu Te Moana, Waikirikiri Pen, Ruatoki North. KO te kaupapa o enei korero he whakahoki mo enei patai: Tuatahi—l haere mai tatou i whea ki tenei ao? Tuarua— aha ta tatou mahi i tenei ao? Tuatoru Ina mate tatou, e haere ana tatou (wairua) ki whea? Na, ki ta te whakaaro nui he tino mea nui kei roto i enei patai, hei whakanui i o tatou whakaaro, i o te Iwi Maori. Kua pataitia ano nga patai nei kite iwi Pakeha; kati, ko nga whakautu i na rototia i nga karaipiture, hei whakapumau i ana whakamaramatanga. E mohio ana tatou, te Iwi Maori ko nga karaipiture he mea tuhituhi na nga poropiti tapu a te Atua, me nga kai-tuhi hitori mai ano itewa ia Arama kite wa i a Noa, kite wa ia Mohi ratou ko nga poropiti; i reira mai tae iho kia Ihu Karaiti ratou ko ana akonga, ara ko nga Apotoro. Na, ite mea kua whakautua enei patai i roto i te reo Pakeha, i puta he painga kia ratou, na e kore ianei e tika kia whakautua i roto i te reo Maori, kia puta ai hoki he painga kia tatou (Maori) ? Ko nga whakautu i te taha Pakeha he mea hoki atu kinga tuhituhinga o nehe; na reira i whakapumau a ratou whakamaramatanga. Na, e kore ianei e tika kia hoki atu tatou ki nga korero a nga Ruanuku o te Iwi Maori, i puta mai nei i roto i o ratou whare Wananga, hei whakapumau inga whakautu mo te taha kia tatou? Hei muri ra takiri mai ai nga whakamaramatanga i te taha Pakeha, kia tau riterite ai te ahuatanga o a raua whakautu, kia rite tahi ai hoki te whiwhi kinga painga me nga mohiotanga. Ina enei patai i marama ai te tauira o te whakaoranga e whakaaturia nei e nga Karaipiture. Na, mo runga mo etahi aronga o nga patai nei, na reira te whakaaro i penei ake ai, tena, hoki atu te whakaaro ki nga akoranga o roto i nga Whare Wananga, aha koa kua pitopito te mau mai o nga mea i whakaakona e nga Ruanuku i reira, kati me whaka matau noa ake etahi o a ratou akoranga hei whakau inga whakamaramatanga o nga patai kua tuhia ake ra.

I mea a Paora kite hunga o Teharonika: “ Whakamatautauria nga mea katoa; kia u kite pai.” He taurai pai tenei na Paora, kia mohio ai tatou e ahei ana ia tatou te rapu kia whiwhi ai kinga mea pai; kaua i nga kumekumenga a te whakaaro kuare, engari i runga i te whakaaro mohio. Name penei ta tatou whakamatauranga i nga mea katoa kia uai kite pai:— Hemi 1: s—“ Kite hapa tetahi o koutou ite matauranga me inoi ia kite Atua e homi nui nei kite katoa, kahore hoki ana tawai mai; a ka homai kia ia.”

I haere mai tatou i whea? Ko te patai tuatahi tenei. Ki te whakaaro ake e tino taea ana tenei patai e nga korero o te Whare Wananga; koia tenei e whai ake nei. A.— l HAERE MAI TATOU I WHEA. Ko te rangi i noho ai te Atua, ko Toi o nga rangi, ara ko Tikitiki o rangi. Ko nga Atna e urn atu ana ki reira ko nga Whatukura, he Atna taane. Ko to ratou whare ko Rangiatea. Ko nga Mareikura, he Atna wahine. Ko to ratou whare ko te Rauroha. Ko te ingoa o te Atua-nui ko 10-matua-te-kore. Ko te hare o nga kai-tiaki o nga tatau o Tikitiki-o-rangi, ko Tawhirirangi. Ko ta ratou mahi, he inahi i nga ]nea wairua, koiara o tatou wairua. c kiia nei i roto ia Toi-o-nga-rangi, ko nga mano tini o Puhitau. I rira tatou e noho wairua ana. kahore he tinana kikokiko, when a ranei, ka rite te wa e noho ai o tatou wairua i reira' ka heke mai i reira ki nga Rangi-tuhaha kia whakaakona e nga fahurangi, Atua tane; e nga Xahupunga, Atua wahine, o roto 1 Tiritiri-o-matangi. Ka mohio tatou ki nga mahi o rqira ka heke mai o tatou wairua ki Ranginui-a-te-maku-rangi, ko reira tatou whai ingoa tuarua ai: ko nga wairua taane he Rawhitiao; ko nga wairua wahine. he Matangiwai. Ko te take ote noho a 0 tatou wairua i reira he noho tatari kia rite te wa e heke mai ai ki raio nei kia Papatuanuku nei kia whiwhi kite tinana kikokiko. Na, he roa noa atu te korero nei engari i whakapotoa. Na kei roto tatou i te tinana kikokiko, ia tatou e noho nei i tenei ao. Ko te whakahoki tenei o te patai: I haere mai tatou 1 whea. <> Ki ta nga korero i roto ite whare Wananga. Ko ta te karaipiture tenei e hai ake nei mo tana patai ano. Hopa 38: 4. I whea koe i a an e whakatakoto ana ite turanga o te whenua? Korerotia mai mehemea e mohio ana koe kite whakaaro. Te whim o nga rarangi: * 4 Ite mea i waiata nga tahi ruin wlietu o te ata. a i haniama i te koa nga tamariki a te Atua. Na, he tama a Arama to tatou matua na te Atua, Ina te whakapapa: Ruka 3: 38. 44 Ko Kainana ta Enoka; ko ia ta Heta; ko ia ta Arama: ko ia ta te Atua. ’ Ko Arama to tatou matua kite wahi kite kikpkiko: ko te Atua to tatou Matua ki wahi kite wairua.

I ham am a katoa o tatou wairua, e ai kita Hopa, i te koa, no te mea i mohio o tatou wairua kei te homai he ao mo tatou me nga tinana hoki. He mea hanga a Arama to tatou matua ete Atua kite - puehu °te oneone, ara tona tinana kikokiko, a whakahangia ana te manawaora ki roto, aka whai wairua ora te tangata; ara te kikokiko ote tangata ka whiwhi kite wairua ora. Tenei ano tetahi atu karaipiture hei whakaatu kia tatou i haere mai o tatou wairua i te Atua; Kai-kauhau 12: 7: 44 Na hoki ana te puehu kite whenua, ki te pera me ia i mua, a hoki ana ano te wairua ki te Atua nana nei ia i homai.” Epera ana ano ta Paora korero kinga Hiperu: 44 He matua ano o tatou ki te wahi ki te kikokiko, he mea papaki tatou na ratou, i

hopohopo ano tatou kia ratau. Kaua ianei e nui noatu ta tatou ngohengohe ki te matua onga wairua kia ora? ” Eai ki ta enei karaipiture, he Matua to tatou, he Atua hoki kei te rangi. E rereke ana ranei i ta nga tupuna o namata o te iwi Maori? Kahore rapea. e rite tonu ana. Na ko te whakahoki tenei ote patai tuatahi. ara i haere mai tatou i whea? I haere mai i te rangi; he tamariki na te Atua. (Turin te roanga.)

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19240501.2.8

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 33, 1 May 1924, Page 37

Word count
Tapeke kupu
1,150

NGA KORERO WHARE WANANGA ME NGA KARAIPITURE. Toa Takitini, Issue 33, 1 May 1924, Page 37

NGA KORERO WHARE WANANGA ME NGA KARAIPITURE. Toa Takitini, Issue 33, 1 May 1924, Page 37

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert