NGA WHENUA RAUPATU.
Kl A whakahaerea mai tenei take i era atu tau. Me ki ko te Tai-hauauru nana tenei take i hapai kaha i nga ra ka taha, otira ko te kaupapa a Waikato e kume ana kei tawahi te kupu mo te mate o nga iwi Maori i te raupatu. Na, reira he maha nga ope i haere ki tawahi, a i whakahokia mai e nga Kawanatanga o reira: “ Hoki atu kite Kawanatanga o Nui Tireni.” No te tau 1914 ka hapainga tenei take e nga iwi ote Tairawhiti, na te Whakatohea i tuatahi. No te tau 1920 ka tutuki te take ate Whakatohea kite aroaro o tetahi Komihana, na, puta ana te ripoata a taua Komihana, “ he iti rawa te hara ote Whakatohea, he nui rawa te whiu.” No te tau 1920 ka pitihana mai hoki a Tuhoe, a no te tau 1922 ko Ngatiawa, ko Ngati-Pukeko, ko etahi hapu o Ngaiterangi, ko Ngamaihi. Na, i whakahaerea ena pitihana ite aroaro ote Komiti mo nga Mea Maori, a puta ana tana ripoata kia tukua enei pitihana kia whiriwhiria e te Kawanatanga. I tenei tau ka whakaaro a Maui Pomare raua ko Ngata, ite mea kei roto i o raua na rohe pooti enei take, he mea pai kia
rangaia mai nga iwi nana te take kite aroaro ote Minita Maori i Poneke nei, hei tautoko i ta raua tohe kia whakaturia e te Kawanatanga he Komihana hei uiui whanui tonu i nga mate o nga whenua i raupatulia. Ko etahi hoki o enei take kei te rohe o te Wairoa (Heretaunga) a no tenei tau ka tae mai he pitihana pera ano a Waitaha, o te takiwa ki Te Puke. No te 1 o nga ra o Akuhata ka tae mai nga ope ki Poneke, ko Tuhoe, ko Ngatiawa, ko Ngati-Pukeko, ko Waitaha o te Tairawhiti. Na i tae mai hoki a Te Rawhiti, mo te taha ki a Waikato, me nga mangai ote takiwa o Waitara. Tokorua nga roia i whakaritea hei wananga ite take kite Minita Maori, ara, ko C. P. Skerrett, K.C., raua ko Himi (R. C. Sim) mo te taha ki te Tai-rawhiti, ko Te Mete (Smith o Smith and Morison) mo te taha kite Tai-hauauru. I tae ratau kite aroaro ote Minita, o nga Mema Maori hoki, a i whakatakoto i nga take i tika ai kia whakaturia e te Kawanatanga he Komihana whanui tonu. He pai hoki te whakautu a te Minita Maori, me waiho mana e whiriwhiri e whakatakoto hoki ki mua i te Kawanatanga. Ko tona mea hoki, ko nga take e puta mai i a Ngata raua ko Pomare kite Paremata he take era e whakaaronuitia ete taha pakeha, ehara hoki raua i te tangata whiu noa i te kupu. Kite whakaaro iho tera e waimarie tenei tono, a tera e whakaarahia e te Kawanatanga he Komihana uiui. Ko nga kaumatua itu kite tautoko i nga korero a nga roia, ko Te Hurinui Apanui mo te taha ki a Matatua katoa: ko Te Kapo mo te taha ki a Tuhoe, ko Tiaki Rewiri mo te taha ki a Ngatiawa, ko Pouawha Meihana mo te taha ki a Ngati-Pukeko. ko Moho Wihapi mo te taha ki a Waitaha o te Puke, ko Te Rawhiti mo te taha ki te Tai-hauauru.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19230901.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Toa Takitini, Issue 26, 1 September 1923, Page 4
Word count
Tapeke kupu
551NGA WHENUA RAUPATU. Toa Takitini, Issue 26, 1 September 1923, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
See our copyright guide for information on how you may use this title.