Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE POWHIRI MO TE KAWANA.

TE putanga mai ote Kawana kite marae ote Kareti etu atu ana te kapa wahine mete kapa taane oTe Hauke kite powhiri ia ralou ko tana ope. Ka pai te haere ote powhiri a te ropu o Te Hauke, ko Tula te kai-takitaki, ko Waimarama Puhara kei mua e ngangahn haere ana me tana taiaha ano. E mutu iho ana ta nga wahine ko nga taane me a ratou tao. E noho iho ana ko Hori Tupaea etu atu ana kite mihi ki te Kawana. “Haere mai, haere mai, haere mai! Haere mai te manuhiri tuarangi. Haere mai kite marae i tukuna ai e aku matua ki aTe Makarini raua ko Te Wiremu. Ko te iwi Maori i roto i te pouritanga e noho ana, ko koutou ko te iwi pakeha i whakawhiwhia kite maramatanga. He hiahia no o matou matua kia whiwhi o ratou uri kite maramatanga i tapaea ai tenei whenua ki a Te Wiremu hei turanga kareti mo te iwi Maori. Ko te tumanako kia waiho nga whakahaere o tenei ra hei huarahi atu mo a matou tamariki me a matou mokopuna ki ena taumata nunui me ena maramatanga kua taea nei e koutou e te iwi pakeha. Kanui to matou koa e te Kawana mou ka tae mai nei ki waenganui i a matou i nga iwi Maori o tenei takiwa. No nga ra i a Te Hapuku ka mutu atu to matou kitekite i nga Kawana, a katahi nei ano. No reira haere mai, haere mai, haere mai! ” E mutu iho ana ka tu atu ko te Kawana. “ Kei te mihi atu ahau ki a koutou e aku hoa o te iwi Maori mo tenei manaaki nui a koutou i a au. Kua haeretia e ahau nga rohe o Nu Tireni kua manaakitia hoki ahau e nga iwi o tena wahi o tena wahi, engari kaore ano ahau i kite i tetahi manaaki i neke atu te pai mete miharo ita koutou manaaki iaau i tenei ra. Kei te whakaae ahau ki nga kupu a Tupaea e mea nei kia waiho a tatou whakahaere i tenei ra hei arawhata e piki atu ai a koutou uri ki nga taumata ikeike o nga whakahaere o te ao. Kaati i konei aku mihi ki a koutou i te mea ka whai kupu ano ahau a te wa e whakatakotoria ai te kohatu o te kokonga. Ko tenei kia ora katoa koutou." Te mutunga o tenei wahi o nga mahi katahi ka hui katoa atu kite wahi ite kohatu ote kokonga. Ka mutu te whakahaere o te himene me nga inoi e te Pihopa o Waiapu ka tu mai te Kawana ka panui mai i nga kupu i runga i te kohatu;—“ Hei kororia mo te Atua, hei whakamahara hoki mo nga tamariki o Te Ante i mate atu i nga marae o te pakanga. ka whakatakotoria tenei kohatu i runga, i te ingoa o te Atua Matua, te Atua Tama, mete Atua Wairua Tapu.” . WHAI KORERO A TE KAWANA. E mihi ana ahau mo ta koutou tononga i a au hei whakatakoto i tenei kohatu. E rua nga take i tika ai maku tenei mahi.

Tuatahi: kei te 3 o nga ra o Akuhata ka eke ai te rau tau o te taenga mai o Te Wiremu Karuwha ki Niu Tireni. Ko Te Wiremu he tangata i uru ki nga whawhai manuao o te rau tau tawhito, ko ahau no nga manuao o te rau tau hou. Tuarua; Ko ahau te mangai o te Kingi i tenei Tominiana. Ko tenei Kareti i whakaturia hei ako i nga tamariki o te iwi Maori ki nga matauranga, e tika ai ta ratou tu i waenganui i nga iwi a nga tau e takoto mai nei. E tino manaakitia ana eto tatou Kingi nga huarahi atu ki nga Matauranga nunui. E koa ana ahau 1 tenei ra mo tenei mahi a tatou hei whaka' piki i te Matauranga o nga uri o te iwi Maori, ena o nga tamariki i rare i te mana o to tatou Kingi. Ko tenei wahanga o te Kareti ka whakaarahia hei whakamahara mo nga tamariki oTe Aute i tuku i a ratou kite mate i roto i nga pakanga kite hoa riri. Kei te rangona nuitia te piripono o nga Maori o nga pakeha o Niu Tireni ki to tatou Kingi ki to tatou Emepaea. Ma te kchatu nei e whakamahara ki nga whakapaparanga a muri nei te toa mete maia o nga tamariki o Te Aute i roto i nga whakahaere o te pakanga. Katahi ka huri iho ki nga tamariki ote Kura. “ Eta ma, kia kaha kite hapai ite ingoa oto koutou kura, ahakoa i nga huarahi o ts matauranga ahakoa i nga huarahi takaro. Kia pono te mahi kite Atua kia pono kite Kingi, kia pono ki to tatou Emepaea. I roto i a koutou takaro, i te whutupaoro, i te hoki, i te kirikiti. kaore he painga o te tamaiti e whakaaro ana ki aia anake. Me whakaaro, ki nga hoa katoa i roto ite tiimi ka kaha ai te tiimi. Kia pera hoki koutou i roto i te Kareti nei. Whaia ko te honore mo te Kura katoa. Kia pera ano ina pakeketia koutou, whaia ko te honore mete kororia mo te iwi Maori katoa. Ko te tumanako kia nui nga tamariki o te iwi Maori e puta i roto i tenei kura, kia tika kia pono hoki a ratou mahi hei painga mo nga iwi a te wa e puta atu ai ratou ki nga whakahaere o te ao.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19230801.2.9

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 25, 1 August 1923, Page 9

Word count
Tapeke kupu
936

TE POWHIRI MO TE KAWANA. Toa Takitini, Issue 25, 1 August 1923, Page 9

TE POWHIRI MO TE KAWANA. Toa Takitini, Issue 25, 1 August 1923, Page 9

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert