Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

WHUTUPOORO.

NO te Taite toru tekau ma tahi o nga ra o Mei nei ka tu te hui a te Ropu whakahaere ite mahi whutupooro i roto i

te iwi Maori. Ko nga tangata i tae mai ko N. Parata (Tiamana), Tohuroa Parata (Waikanae), Winiata (Levin), Love (Wellington), Whakarua (Taranaki), Takarangi (Wanganui), Powananga (Dannevirke), Cunningham (Auckland), P. H. Tomoana (H. 8.), Piki (Waipounamu). Ko nga mahi i oti ko te whakatuturu i nga take i oti ara: —Te haere ki Ahitereria ite warn o nga ra. Te Manetia ko N. Parata. Te kai ako ko Cunningham. Nga Kai kohiri ite tiima ko N. Parata, Takarangi, Winiata. Ko nga raruraru katoa ma te N.Z.R.U. e whakarite, e whakahaere hoki. I paahitia nga tikanga katoa me nga pureitanga. Ko nga tikanga enei:—Ko nga raruraru katoa i Nui Tireni nei ma te N.Z.R.U. katoa. Ka eke atu ki runga tima ka riro ma te N.S.W.R.U. katoa tae noa kite hokinga mai. Ko nga hua katoa e puta mai i Ahitereiria ka waiho katoatia atu hei whakatuputupu i te Rakapi (Rugby) i reira. Ko nga pureitanga katoatanga i Nui Tireni nei kite whaihua ka waiho i roto i te kaute whakatuputupu Whutupooro i roto i te iwi Maori, i raro ite mana o taua Ropu Maori. Kite kore hua te haeretanga kite kore moni hei whakaea i nga raruraru, ka riro ma te N.Z.R.U. e whakarite aua mea katoa.

No muri i enei putake ka whakahaeretia te ahuatanga mo te purei mo te Kapu a Moori, te tamahine a Airini raua ko Tonore, raua rurua kua mate, Whakaritea ana kia inihuatia taua Kapu mo te ran pauna, a me purei i ia tau i ia tau e nga rohe e kitea ana ete Komiti whakahaere e rite ana, mete wahi hoki e tika ana ki ta ratou titiro hei pureitanga.

~ Ko te pureitanga tuatahi no te Hatarei te rua o nga ra o Hune. Ko nga rohe timata mai i te Waipounamu Te Tai Hauauru tae noa ki Taranaki, ko tetahi wahanga timata mai i Pewhairangi, Rotorua, Maniapoto, Tuhoe, Whakatohea, mete Tairawhiti katoa. Te kapene, to te pito ki runga (south) ko Hakopa (Jacobs), to raro (north) ko Tureia (Gisborne). Riro ana i to raro 26-13. I hoatu boki e Moori he keepa where, he ma nga raina mo nga tamariki i wiini. Ko nga tiimi enei:—To raro. Full-back, T. Black; threeuarters. Pa Poni, Barton, Rapaea; five-eighths, Tureia, Kingston; half, Wallace; wing, Keepa; forwards, Pai Heta, R. Black, Pine Taiapa, Walker, McGregor, Olsen, Sargeant. To runga: — Full-back, Akuira; three-quarters, Hiri, Potaka, McDonald; fiveeighths, T. Winiata, Peina; half, Kingi; wing, Jacobs; forwards, Bannister, Muku, Tana, George, Bell, Bevan. Katahi ano ka kitea te penei o te kaha mete mohio o te tangata kite purei i nga taha e rua. Ahakoa te matenga o tetahi taha me ki ake rite tonu te kakama o te tangata engari ko te waimarie i riro ki to raro tiima. Kia kaha mai e nga Toa Takitini kia kitea ai koutou e nga Selectors. Ka tu tenei mahi iia tau iia tau i mua atu i te kohiritanga i te tiima Maori e haere atu ana i Nui Tireni nei ki etahi atu moutere. E maharatia ana ara e wawatatia ana ki tae rawa he tiima Ingarangi. Kua whiriwhiritia e Parata, Takarangi, me Winiata koia enei ko nga tangata hei haere ki Ahitereiria: —Jacobs (captain), Tureia (vice-captain), McDonald (Marlborough), Barclay (Hawke’s Bay), Pa Poni (Bay of Plenty), Haka (Hawke’s Bay), Peina (Wanganui), Poa Potaka (Wanganui), Winiata (Horowhenua). Mills (Hawke’s Bay), Wallace Poi (East Coast), Keepa (Bay of Plenty). Forwards: Sargeant (Bay of Plenty), Bevan (Horowhenua), Taiapa (East Coast), Walker (Hawke’s Bay), Bannister (West Coast), Pai Heta (North Auckland), George (Horowhenua), S. Gemmell (Hawke’s Bay).

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19230601.2.10

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Toa Takitini, Issue 23, 1 June 1923, Page 10

Word count
Tapeke kupu
624

WHUTUPOORO. Toa Takitini, Issue 23, 1 June 1923, Page 10

WHUTUPOORO. Toa Takitini, Issue 23, 1 June 1923, Page 10

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert