MO TE MARAMATAKA MAORI.
Kite Kai-tuhituhi ote Maramataka i roto ite Toa Takitini. .E hoa tena koe. Tenei te maioha atu nei ki a koe e whai nei koe i nga tapuwae o nga koeke, i nga huanui 0 Nehe ma. E kite ana ahau ko koe te Tohunga kokorangi o Te Toa Takitini, kei a koe te wananga o te tatai arorangi, te oha a nga kauwheke o ranrangi. E tata ana te Kura a Taininihi te ngaro, i te mea kua urumaotatia nga huanui i takahia e nga kaumatua i a ratou e ora ana 1 te-ao-turoa. Ki taku titiro i timata te Haratua i te 28 o nga po o Aperira, na ko te tahi o Pipiri ka timata i te 27 o nga ra o Mei. He tika ranei taku ? Engari hei tewhea wa ote marama ka kitea tuatahitia a Matariki i te atapo —kei waenganui pea o nga ra o Mei. Na ki te kitea a Matariki, he tiaki pea te mahi i te kohititanga o te marama hou, ara i te Whiro, katahi ka timata te Tahi o Pipiri. E hoa, tetahi mea kaore i marama ki a au, ko nga wahanga o te kaupeka nei, ko Maukahau, ko Tararauatea, ko Papawhakatangi-tangi ko Titore-mahutu. He
ingoa aha enei ki to mohio. He aha rate whakamarama a nga koeke mo enei ingoa ? Na, ki a an, ka tu te hakari mo nga mata (first-fruits) o te tau, ka whakahuatia katoatia nga whetu rangatira i roto i te karakia e whai ake nei:— “ Matariki atua ka eke mai i te rangi e roa e Whangainga iho kite mata ote tau e roa e.” a ka pera haere, pau noa aua whetu te whakahua. Ko nga kaupeka ote tau ka rereke ki etahi. Anei tetahi rarangi: Aonui, Te Ahoturuturu, Te Iho-matua, Tapere-wai, Tatau-urutahi, Tatau-uruora, Akaakanui, Ahuahu-mataara, Te Iho-nui, Putoki-nui-o-tau, Tikakamuturangi, Uruwhenua. Ko Tihema pea a Akaakanui. E tae ana mai nga rarangi ingoa o nga poo te marama o nga moutere o Hawaiki. Ka nui te rite. Ko anal ingoa ano o te iwi Maori o konei. Kaati ra ka hoha koe ki nga murakehu aku e huirapa nei ite kahu ote pepa. Anei tetahi maramava ma te toa nei i roto i te kowhanga. Heoi ra, na te morehu nei, Na Peehi (Elsden Best). Dominion Museum, Wellington. 16/5/22. [Nau mai ra e Peehi, te kaumatua i whakangaua ki j;te paepae o te Matauranga kite “ mita" o te reo o nga Koeke kua huri atu kite Uru. Ahakoa kua marake Te Wao-nui-a-Tane, tenei koe te korihi nei i te reo o ratou ma i whakaakona atu nei ki a ratou mokai koko: — Uia te manuhiri me ko waai ? Te kuti, te wera, te haua ko Apanui! Tou Apiapi! Tou Apiapi! Keehu! Keehu Haramai te ko! ki! ko ! ka ! Ko Huri-tua-moana ! Teo! Teo! Na reira te mihi kia koe, ahakoa kei ahau te tauranga mai oto maioha, e tika ana kia oho te pa kei te hinengaro ote Aitanga-a-Tiki e pae nei. Kua hinga ra nga Rakau nunui o te Waonui ! Kua mimiti nga kopua hohonu! Kua tupu nga rakau hou ! Kua paraetia nga moana, na reira i tika ai te patai “Kei hea he mauranga-a-ringa mo nga ra kei mua ? Na te Ao Hou ko te Tumanako, ko te Whakapono, ko te Aroha, enei e toru, te mea nui rawa ia 0 enei ko te Aroha.] P.H.T.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19220601.2.10
Bibliographic details
Toa Takitini, Issue 11, 1 June 1922, Page 13
Word Count
570MO TE MARAMATAKA MAORI. Toa Takitini, Issue 11, 1 June 1922, Page 13
Using This Item
See our copyright guide for information on how you may use this title.