Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

MO TE MARAMATAKA MAORI.

Kite Kai-tuhituhi ote Maramataka i roto ite Toa Takitini. .E hoa tena koe. Tenei te maioha atu nei ki a koe e whai nei koe i nga tapuwae o nga koeke, i nga huanui 0 Nehe ma. E kite ana ahau ko koe te Tohunga kokorangi o Te Toa Takitini, kei a koe te wananga o te tatai arorangi, te oha a nga kauwheke o ranrangi. E tata ana te Kura a Taininihi te ngaro, i te mea kua urumaotatia nga huanui i takahia e nga kaumatua i a ratou e ora ana 1 te-ao-turoa. Ki taku titiro i timata te Haratua i te 28 o nga po o Aperira, na ko te tahi o Pipiri ka timata i te 27 o nga ra o Mei. He tika ranei taku ? Engari hei tewhea wa ote marama ka kitea tuatahitia a Matariki i te atapo —kei waenganui pea o nga ra o Mei. Na ki te kitea a Matariki, he tiaki pea te mahi i te kohititanga o te marama hou, ara i te Whiro, katahi ka timata te Tahi o Pipiri. E hoa, tetahi mea kaore i marama ki a au, ko nga wahanga o te kaupeka nei, ko Maukahau, ko Tararauatea, ko Papawhakatangi-tangi ko Titore-mahutu. He

ingoa aha enei ki to mohio. He aha rate whakamarama a nga koeke mo enei ingoa ? Na, ki a an, ka tu te hakari mo nga mata (first-fruits) o te tau, ka whakahuatia katoatia nga whetu rangatira i roto i te karakia e whai ake nei:— “ Matariki atua ka eke mai i te rangi e roa e Whangainga iho kite mata ote tau e roa e.” a ka pera haere, pau noa aua whetu te whakahua. Ko nga kaupeka ote tau ka rereke ki etahi. Anei tetahi rarangi: Aonui, Te Ahoturuturu, Te Iho-matua, Tapere-wai, Tatau-urutahi, Tatau-uruora, Akaakanui, Ahuahu-mataara, Te Iho-nui, Putoki-nui-o-tau, Tikakamuturangi, Uruwhenua. Ko Tihema pea a Akaakanui. E tae ana mai nga rarangi ingoa o nga poo te marama o nga moutere o Hawaiki. Ka nui te rite. Ko anal ingoa ano o te iwi Maori o konei. Kaati ra ka hoha koe ki nga murakehu aku e huirapa nei ite kahu ote pepa. Anei tetahi maramava ma te toa nei i roto i te kowhanga. Heoi ra, na te morehu nei, Na Peehi (Elsden Best). Dominion Museum, Wellington. 16/5/22. [Nau mai ra e Peehi, te kaumatua i whakangaua ki j;te paepae o te Matauranga kite “ mita" o te reo o nga Koeke kua huri atu kite Uru. Ahakoa kua marake Te Wao-nui-a-Tane, tenei koe te korihi nei i te reo o ratou ma i whakaakona atu nei ki a ratou mokai koko: — Uia te manuhiri me ko waai ? Te kuti, te wera, te haua ko Apanui! Tou Apiapi! Tou Apiapi! Keehu! Keehu Haramai te ko! ki! ko ! ka ! Ko Huri-tua-moana ! Teo! Teo! Na reira te mihi kia koe, ahakoa kei ahau te tauranga mai oto maioha, e tika ana kia oho te pa kei te hinengaro ote Aitanga-a-Tiki e pae nei. Kua hinga ra nga Rakau nunui o te Waonui ! Kua mimiti nga kopua hohonu! Kua tupu nga rakau hou ! Kua paraetia nga moana, na reira i tika ai te patai “Kei hea he mauranga-a-ringa mo nga ra kei mua ? Na te Ao Hou ko te Tumanako, ko te Whakapono, ko te Aroha, enei e toru, te mea nui rawa ia 0 enei ko te Aroha.] P.H.T.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TOATAK19220601.2.10

Bibliographic details

Toa Takitini, Issue 11, 1 June 1922, Page 13

Word Count
570

MO TE MARAMATAKA MAORI. Toa Takitini, Issue 11, 1 June 1922, Page 13

MO TE MARAMATAKA MAORI. Toa Takitini, Issue 11, 1 June 1922, Page 13

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert