Article image
Article image

tae raua a ka tahaetia e raua nga toenga i manakohia e raua ka amo ki to raua pupahi. Ko te mahi nai ko te amonga i a raua wahine, i a Te Aowel sea, i a Te Aomihia. Okioki ana raua i to raua pupahi, e tatari ana mo te hau parera hei hoknga mo raua ki to raua moutere. Ehara, i tetahi po ka puta te parera, ka eke ratau ki runga ka hoe ki te moana. I mua atu i to ratau maunutanga, tino kaha te riri a nga wahine nei ki a raua, a, he mea tupikipiki tonu i eke ai i a raua ki runga i to raua porototara, a, ao rawa ake kua tino tawhiti ratau ki te moana, ko te parera e arahi ana i a ratau pera ano i ta nga tihi-maunga i waitohu ai. Ko wai te wahine e kaha ki nga kupu whakawai a te tane, kua mohio ke nga wahine nei ki a raua ko nga tangata i whiua nei ki tetahi moutere pamamao a ko raua tenei e kawhakina nei i a raua ki reira. Ka whakaaro raua, mehemea ehara i te toa, i te maia, i te ngaio, i te marohiroki, tera ano e ora raua, e hoki ki uta ma runga i te poro-rakau, a e hoki ano ki to raua moutere. I roto i to raua pouri, i a raua arita, ka whanau te miharo ki a raua mo enei tangata ka whakaae raua ki te tono a nga tangata nei kia haere ratau i runga i te rangimarie i te tumanako kia u ratau ki to ratau moutere. Ka hopu atu a Tiki raua ko Toko, ko nga ingoa hoki tenei o nga tangata nei, ka hongi ki a Te Aowehea raua ko Te Aomihia muri iho i te whakamataratanga o raua taura here, ka hoe whanau ratau i te Moana nui a Kiwa. Kua mohio a Tiki raua ko Toko ki te ihu-moana, kua whai raua i nga whetu arahi i a raua i te po, kua manawa-reka raua ki nga ra kei mua i a raua, kua pai mai hoki nga wahine nei ki a raua, me u ki uta ka tika. Otira, na te pumau o te parera i taea ai, ina hoki, pakapaka ratau katoa i te rehu tai, i te pao a te ra, i te makariri i te po, i te mate kai, katahi ano ka u ki uta. Ka hoki mai te waiora ki a ratau ka moea e Tiki a Te Aowehea, ka moea e Toko a Te Aomihia. Kaore i roa kua oti o ratau kainga, kua tipu a ratau kai i mau atu ra, kua tau a Tamaiwaho kei runga i a ratau. Ka haere na te wa, ehara, ka hapu nga wahine nei, a ka tae ki te whakamamaetanga kaore i kitea te ritenga mo te whakawhanau, ko te hua i te wa o ia wahine i whakawhanau ai, ka mate tena wahine, tena wahine, engari ora iho ko a raua tamariki, he wahine anake. Me aha e raua te whangai kia ora ai a raua tamariki kua tangohia nei hoki te wai u i a raua. I roto i to raua pouritanga, poraruraru-tanga hoki, ka manakitia a raua tamariki, ka ora, ka tipu, ka pakari. Ko to raua aroha ki a raua wahine he roa te wa i tangihia ai e raua, a, no te memehatanga, ka hoki o raua whakaaro ki te hoki ano ki te wa kainga ki te tiki wahine ano ma raua, engari i te whakaaro ki a raua tamariki, ka puritia e raua tenei mo tetahi atu wa, kia pakeke a raua tamariki.

Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TAH195906.2.27.2

Bibliographic details

Te Ao Hou, June 1959, Page 60

Word Count
616

Untitled Te Ao Hou, June 1959, Page 60

Untitled Te Ao Hou, June 1959, Page 60

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert