Waiomatatini: the visitors. Ko Te Hui Hurahanga I Te Pohatu O Ta Apirana Ngata Katahi ano pea te hui penei rawa tona ihi tona wehi i te hui hurahanga o nga pohatu whakamaharatanga ki a Ta Apirana Ngata, ta te iwi nui kei Tiki Tiki, a ta te whanau kei Waiomatatini, i te 13 a nga ra o te Hurae ka taha ake nei. Ahakoa he nui tonu nga take i korerorerotia mo te painga o te iwi ko te kawenga nui ia a nga iwi o te Motu ki nga marae o Apirana ko te aroha. I reira katoa nga morehu kaumatua o te motu, nga hoa Pakeha o Apirana nga iwi na ratou i tautoko nga whakaaro nunui o to tatou kaumatua nana i hiki te iwi i roto o nga tau. Tu tahanga ana nga whare o Apirana, ngaro ana tona reo karanga, reo mihi ki nga iwi o te motu. No te Hatarei te 12 o nga ra o Hurae ka whakaeke nga manuhiri tuarangi ki nga marae maha o Ngatiporou mai i Hiruharama ki Te Araroa, ka pai ra te iwi putuputu tonu ona marae. Ko te nuinga ia o nga ope i Tiki Tiki me ona marae maha. Uina ake i te Ratapu ka mutu te rangi atahua katahi ano ta te Rangi manaaki i a Ngatiporou i ana whakararu, he hui na hoki he marangai, he hui na he marangai. Mai i te iwa o nga haora o te ata ka timata te whakaeke a te tangata ki te marae o Tapatahi ara ki te marae o Rongomaianiwaniwa. Pipiri ana te tutu a nga motoka a nga pahi he hanga reka ki te matakitaki te nohonoho a te tangata huri rauna te marae tana 3,000 pea. I te tekau o nga haora ko te ope o te Pirimia o Te Rt. Hon. S. G. Holland ratou ko ona hoa, ko te Hon. E. B. Corbett, te Minita Maori, ko Mr H. Dudfield, Te Mema Paremata mo Turanga, ko Te Kaiarahi o Te Apitihana ko Te Rt. Hon. W. Nash, ko Te Hon. C. F. Skinner, ko Te Hon. E. T. Tirikatene a ko Tiaki Omana te mema
Maori mo Te Rohe Pooti o Te Tairawhiti. Na nga tamariki o nga kura o Ruatoria me Tiki Tiki nga manaaki tuatahi ki te ope o te Pirimia, i muri iho ko nga manaaki a Ngati putanga a ko te haka a Te Urunga o Te Ra ko Kiringutu, i hakaina ra ki Waitangi i 1934 hei mihi ki Te Kawana ki a Lord Bledisloe mo tona aroha ki te tuku i te whenua o Waitangi hei koha ki te Motu. Ka tae ki nga kupu ra ‘Purari paka’ ka mingomingo kata te Pihopa o Aotearoa ko ia hoki te kaiwhakamaori ki te Pirimia. I tawaitia a Apirana e nga nupepa o taua wa o te tau 1934, mo nga kupu o taua haka engari ko te whakamarama ki te Pirimia he manaaki nui tenei ka homai a Kiringutu ki a ia. Kua taki ngarongaro ki te po te iwi nana i haka a Kiringutu ki Waitangi. Ko nga whaikorero a Ngatiporou manaaki i te ope o Te Pirimia i a Te Hamana Mahuika, i a Nehe Rire, i a Pahau Mirina ko te kaumatua ko Hone Ngata na te mate ka ngaro. Ko Turi Kara te kaikorero mo Ngati-Kahungunu me ona rerenga, ko Te Reiwhati Vercoe mo Te Arawa a ko Tiaki Omana raua ko Mr H. Dudfield mo nga rohe o raua ana pooti. Kotahi tonu te rangi o te korero he tangi he mihi ki to ratou kaumatua ki a Apirana, nana i whakarata te Pakeha. I puta nga korero mo ana mahi ahuwhenua i tipu atu i te riu o Waiapu koa hora ki nga iwi o te Motu, ki ona whare whakairo e tutu haere ra i nga marae o Ngatiporou a huri rauna te Motu, hei pupuri i nga taonga o nehera i te whakairo i te tukutuku, me ana mahi huhua noa atu i waiho ai a Ngatiporou hei tauira ma nga iwi o te Motu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TAH195210.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Te Ao Hou, Spring 1952, Page 7
Word count
Tapeke kupu
687Ko Te Hui Hurahanga I Te Pohatu O Ta Apirana Ngata Te Ao Hou, Spring 1952, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
E here ana ngā mōhiotanga i tēnei whakaputanga i raro i te manatārua o te Karauna, i te manatārua o te Māori Purposes Fund Board hoki/rānei. Kua whakaae te Māori Purposes Fund Board i tōna whakaaetanga ki te National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa kia whakawhanake kia whakatupu hoki ā-ipurangi i tēnei ihirangi.
Ka taea e koe te rapu, te tirotiro, te tā, te tiki ā-ipurangi hoki i ngā kai o roto mō te rangahau, me ngā whakamātau whaiaro a te tangata. Me mātua kimi whakaaetanga mai i te poari mō ētahi atu whakamahinga.
He pai noa iho tō hanga hononga ki ngā kai o roto i tēnei pae tukutuku. Kāore e whakaaetia ngā hononga kia kī, kia whakaatu whakaaro rānei ehara ngā kai nei nā te National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Waea: (04) 922 6000
Īmēra: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz
Information in this publication is subject to Crown copyright and/or the copyright of the Māori Purposes Fund Board. The Māori Purposes Fund Board has granted permission to the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa to develop and maintain this content online.
You can search, browse, print and download for research and personal study. Permission must be obtained from the board for any other use.
You are welcome to create links to the content on this website. Any link may not be done in a way to say or imply that the material is other than that of the National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Phone: (04) 922 6000
Email: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz