NGA KAI A TE MAORI Ko nga kai ake a te Maori he kai whakatiputipu tangata, hei te tane te pakari o te tangata a hei te wahine te ataahua. Ko aua kai no Niu Tireni nei ano no te oneone no nga awa no te moana ranei. No te taenga mai o te Pakeha me ana kai kua wareware haere te Maori ki ana ake kai a kua kaingakau ki a te Pakeha. He tino kai nga kai a te Maori, ko te Kumara e rite ana ki te riwai tona pai hei kai. Otira mehemea e matotoru ana te piira i te kumara i te riwai ranei ka moumou te nuinga o te whaipainga o te kai. Ko te tino tunu o te kumara me hangi kiri me ata horoi i te tuatahi. E mohio ana te Maori ko ia nei te tunu reka o te kumara. Ko tetahi tino kai he puha. E rite ana tona pai hei kai ki te kapiti, ki te silver beet ki te spinach ranei. A ko ta te Maori tunu i te puha kei ko noa atu i ta te Pakeha tunu i te kapiti, notemea ka kainga te puha a ka inumia te wai kohua, tena ki te Pakeha ka ringihia atu te wai kohua. He kai kaingakau na te Maori te ika. A he mea pai tenei notemea he kai whakapakari te ika i te tangata. Ko te wheke, te kina, te tio, te koura, te kuku, te paua, te pipi, te toheroa a ko te pupurore etahi o nga kai a te Maori, a mo te whakapakari i te tinana tangata ko te miraka anake kei runga atu i enei. Kei runga atu enei kai a te Maori i te miiti mo te whakapakari i nga iwi a i nga niho o te tangata. Ka nui tenei tu ika kei Niu Tirani nei, te hapuku, te rawaru, te tarakihi, te kanae, te kahawai, te tamure te mango, te patiki, te kupara, te tope, te aha noa te aha noa. Ko te ika, mai rano tetahi o nga tino kai a te tangata, mehemea kei te taha moana ki te taha ranei o te awa tona kainga a mehemea kaore ka hemoa nuitia e ia te ika. Kua mohio noatia atu he tino kai te ika. He kai pai ano te tuna wai maori, notemea he kai whakapakari i nga iwi a i nga niho o te tangata. kua noho nga kai a te Pakeha hei kai pumau engari kaua te Maori e wareware ki ana kai papai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/TAH195207.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Te Ao Hou, Winter 1952, Page 15
Word count
Tapeke kupu
429NGA KAI A TE MAORI Te Ao Hou, Winter 1952, Page 15
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
E here ana ngā mōhiotanga i tēnei whakaputanga i raro i te manatārua o te Karauna, i te manatārua o te Māori Purposes Fund Board hoki/rānei. Kua whakaae te Māori Purposes Fund Board i tōna whakaaetanga ki te National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa kia whakawhanake kia whakatupu hoki ā-ipurangi i tēnei ihirangi.
Ka taea e koe te rapu, te tirotiro, te tā, te tiki ā-ipurangi hoki i ngā kai o roto mō te rangahau, me ngā whakamātau whaiaro a te tangata. Me mātua kimi whakaaetanga mai i te poari mō ētahi atu whakamahinga.
He pai noa iho tō hanga hononga ki ngā kai o roto i tēnei pae tukutuku. Kāore e whakaaetia ngā hononga kia kī, kia whakaatu whakaaro rānei ehara ngā kai nei nā te National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Waea: (04) 922 6000
Īmēra: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz
Information in this publication is subject to Crown copyright and/or the copyright of the Māori Purposes Fund Board. The Māori Purposes Fund Board has granted permission to the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa to develop and maintain this content online.
You can search, browse, print and download for research and personal study. Permission must be obtained from the board for any other use.
You are welcome to create links to the content on this website. Any link may not be done in a way to say or imply that the material is other than that of the National Library.
The Secretary Maori Purposes Fund Board
C/- Te Puni Kokiri
PO Box 3943
WELLINGTON
Phone: (04) 922 6000
Email: MB-RPO-MPF@tpk.govt.nz