HE RETA KI A TUHOE.
Kite Etita o Te Pipiwharauroa, E hoa, tena koe. Mau e panui atu taku pukapuka ki to taua iwi ki a Tuhoe. E nga rangatira o Tuhoe mete iwi nui tonu e takoto mai ra i Waikaremoana ki Ruatoki, tena koutou. E kore e mutu te tumanako i roto i enei ra kia kite i a koutou, kia hono ai te whakaaro, kei tau te aroha. Otira i te mea kaore e taea i te nui ano o nga raruraru, ma Te Pipiwharauroa e kawe atu ki ena rohe taku mihi mo a koutou manaaki maha i homai ai ki toku tinana i te tau ka taha nei. Kaore he kupu ke ake mo tera. Kia tae rawa ake
koe, Tuhoe, ki roto ki Waiapu a enei ra e tu mai nei e rite ai te taha ki o tatou tinana. Mo nga kupu. He mea haere noa tena hanga i nga huarahi hou o te pakeha, e mama ana te hari ete pane ote Kuini. Ko a taua taonga enei. Inakoa i whai-kupu au iTe Whaiti, i Matatua, i Ruatoki, i Te Waimana, kaua koe a Tuhoe e w.hakatangata-ke i a au i a Porourangi, me waiho ko to taua kaupapa Maori he kaupapa mo taua ki etahi mahi. Na i haere ake a Te Wakaunua ratou ko ona tamariki kite hui aTe Houkamau iTe Kawakaw r a ite marama o Pepuere nei, a i rite tetahi wahi o tena kupu. I te mea ka takoto te huarahi ka waiho tena hei mahi ma taua te kopikopiko i nga takutai, 'na te whakaaro ona roa e whakatutata. Tera ano tetahi kupu, me titiro a Tuhoe ki te paipera o te motu e takoto mai ra i waho, ko taua paipera ia, ko nga pohehetanga, ko nga matauranga, ko te mate, ko te ora, ko nga mahi, ko nga whakahaere, o te motu, o te Tai-rawhiti, o te Tai-hauauru, kia titaha ai koe i oku rua tupapaku, kia tauira ai ranei ki aku huarahi i kitea ai tetahi pito oranga moku. Ma te tangata haere e korero nga wharangi o tenei paipera, e tuwhera ana i te ao i te po. Ko te kupu whakamutunga i runga i te patai ki a au a nga kaumatua i Ruatahuna ko tenei, “ Ko wai taua e matau atu inaianei ki nga whakaaro kei te ngaro atu ki roto o nga puku 0 nga Kawanatanga kaore nei ano i ara mai. Tera pea ka ara mai he Parao kaore i matau ki a Hohepa.” Ko mua tonu ko tou aroaro ko te hikoitanga o waewae i enei ra tau e titiro, kei to tupato inaianei, kei te pai o to haere e iti ai te raruraru e pa mai a muri ake nei ina whakahaerea mai e te pakeha he tikanga hou mo te rohe o Tuhoe. E kore koe e he rawa kite ngahau koe ki nga mahi o te Tai-rawhiti e manaaki mai ra i tenei taonga nui i te whenua, he mea i kimihia i roto i nga tau e toru tekau o muri iho i te pakanga, ka kitea e Ngati-porou nga huarahi whakahuihui i te tangata e kotahi ai te whakaaro mo nga mahi, nga huarahi hold e riro ai ano ko te matauranga o te pakeha hei arai atu i nga kino e ahu mai ana i te taha pakeha. Kei te whai mai matou kite hui a Ngatiawa i karanga ai ki Pupuaruhe mete tumanako mai kia kite i te rahi o Tuhoe ki reira. Hei reira tahi tatau kile ai. Kaati me waiho 1 runga i te tumanako kia kite i a koutou, i te whakapono tera koutou e tae ki reira, hei reira hono ai o tatou aroha. Na to koutou hoa, na Apirana T. Ngata.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19000701.2.13
Bibliographic details
Pipiwharauroa, Issue 29, 1 July 1900, Page 10
Word Count
637HE RETA KI A TUHOE. Pipiwharauroa, Issue 29, 1 July 1900, Page 10
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.