TE MATENGA O TE TAMA A TIANARA RAPATA.
Kua puta a matou korero mo Tianara Raprta i tera rerenga o ta tatou manu. He Kauwhau toa tona kauwhau, no mua iho no ona tipuna, tuku iho nei ki a ia; kaore hoki taua kauwhau i he i tana tama, Kotahi tonu te tamaiti tane a Tianara Rapata, a i te itinga ano o taua tamaiti ka hiahia kite mau i te noari a tona papa, kite takahi hoki i nga tapuae ona tipuna. Tona tangatatanga ake, ka uru ki roto ki etahi whawhai o mua ake nei, ka kitea hoki tona toa. I riro ano i a ia etahi tohu mo te toa. I tetahi o aua whawhai ka
tu tona whatu, riro rawa te karu ki waho ; otira kaore tera i kiia e ia he mate nui rawa, heoi i haere whatu-kotahi tonu ki roto o nga pakanga. He koanga ngakau ki a Tianara Rapata tenei ahua o tana tama. I te aranga nei o te whawhai ki Awherika, ka tono a Rapata (tamaiti) Ida haere ia kite whawhai, whakaaetia ana ; i whakaritea hoki ia ki rare i a Tianara Haimona. Otira kua mate ke a Tianara Haimona i mua atu o tona taenga ki Awherika, heoi i noho ia ki raro i a Tianara Pura. I te whawhai tuatahi a Tianara Pura ki “ Tugela River ” i hinga ai te Ingarihi, i reira ano a Rapata ; ko ia tetahi o nga apiha taitamariki. Ka waenganui te whawhai ka kitea kua tino mate tetahi wehenga o te Ingarihi. Ko nga hoiho to i nga pu nunui, mete nuinga 0 nga tangata mahi i ana pu, kua matemate ; ko nga morehu kua riro kei nga wahi pai e whakaruru ana. Te kitenga o Rapata kua mahue nga pu, tino nm atu tona rin ; katahi ka karanga ki etahi o ona hoa apiha, kia haere ratou kite whakaora i aua pu. Tokotoru ratou i haere, mete mau ano i nga hoiho hei to mai. Kaore i tirohia te mata e whakaheke nei, kaha tonu tona reo kite whakakaha i ona hoa. E rua nga pu i riro mai i a ratou, katahi ia ka tu. Ka mutu nei ano o aua pu i ora mai, ko etahi 10 i riro katoa atu i te Poa. - I te putanga o te ripoata a Tiarara Pura mo taua whawhai, ka puta ano ana kupu whakamihi mo te toa o tetahi apiha taitamariki, engari kaore i mohiotia te ingoa. Otira 1 muri iho katahi ka kitea ko Rapata taua tangata, i te hohipera hoki ia e taknto ana. He nui nga whakamihi mona, otira, kaore i maha rawa ona ra e ora ana ka mate, i te tino kino rawa ona tuunga. I mua atu o tona matenga, ka whakapiria te Ripeka o Wikitoria ki tona poho. (Ko te tino tohu tenei o Ingarangi mo te toa.) He koanga ngakau ano hoki ki a ia te rironga o taua tohu i ona hoa i awhina ra i a ia, i mua atu o tona matenga. Ahakoa kua mate, ka mau tonu tona ingoa i runga o te rarangi ingoa o nga tangata toa, i whiwhi kite Ripeka o Wikitoria. No te rangi ano i tae ai te whakaatu ki a Tianara Rapata o te matenga o tana tama, ka puta hoki te whakahaunga a te Kawanatanga o Ingarangi, kia tu ia hei Tumuaki mo te whawhai ki Awherika. He nui te aroha o te iwi kia Tianara Rapata i te matenga o tana tama. Otira kei Awherika ia inaianei, maana hoki e ngaki te mate o tana tama.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/PIPIWH19000201.2.15
Bibliographic details
Pipiwharauroa, Issue 24, 1 February 1900, Page 8
Word Count
603TE MATENGA O TE TAMA A TIANARA RAPATA. Pipiwharauroa, Issue 24, 1 February 1900, Page 8
Using This Item
For material published 120 or more years ago, to the best of the National Library of New Zealand's knowledge, under New Zealand law, no copyright exists in that material.
For material published fewer than 120 years ago, copyright may still exist. Please see our copyright guide for information on how you may use this title.
In both cases, the National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.