Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Mā takitaki Tonu Mai

Nā Haami Piripi

Epohehe ana pea etahi, kua tutuki pai nga whainga mo te reo Maori i te ataahuaranga o nga tohu kua riro i 6 tatou rangatira mo te Tohu Papaho Maori. Ko te whakaaro pea, kua ea te nama a te Karauna ki a ngai tatou i te whakapahotanga o to tatou reo. Ki ta Tc Taura Whiri i te Reo Maori, he mahi mutungakorc ma te kawanatanga le whakatairanga i tc reo Maori: Ko te take, na ralou te mahi tukino i whakaparahakongia ai te reo o te tangala whenua. Na te Ture Reo Maori (1987) i takoha mai

te reo kite motu hei reo tuturu mo te katoa. Engari, kahore and kia ngau rawa te reo kite ngakau o tena, o tena o tatou kia tu ai hei reo korero pumau i te kainga, i le hapori hoki. Mai ra and, kua whakapau kaha te iwi Maori kia ora ai to tatou laonga. Ehara i te mea, he moumou aroha ta Le mea, i pupu ake te ataahuaranga o te reo rangatira mai i nga pukenga whakahirahira i tohua e te luii ki nga kaiwhiwhi. He mi hi nui ki a Whakaata Maori, ki Te Whakaruruhau o nga Reo Irirangi Maori me nga leihana katoa e pokaikaha nei ki nga mahi papaho i nga topito katoa o te motu. Na, ko to tatou po nui tera, te po ngahau, mo te katoa o nga kaitautoko. Engari and mo Whakaata Maori. He maro tonu tana huarahi whakamua. Kei te taha ke nga Pakeha hei whakakahore i a tatou mahi waihanga i te pa reo Maori. He kongakonga noa iho te putea i tukua; kei le talari tc iwi kainga kia kite marika te mea nei. Ko nga maunga o o tatou tupuna kua riro ma te Pakeha e tohatoha haere atu ai. Heoi and, ma te taonga, ma te

ngahau hoki, to tatou reo e whaiwahi ai ki o tatou ngakau kia kiia ai he Maori tuturu tonu tatou. Ki te kore he reo, ka kore he taumata tiketike, kua taka te mana o to tatou ao Maori. Koia tonu te take e tautokohia ana a Whakaata Maori e Te Taura Whiri i te Reo Maori, kia tu ai to tatou reo hei toka tumoana, hei reo e rangona ana, e korerohia ana, e kitea ana. Kua oti i a Whakaata Maori me Te Taura Whiri i le Reo Maori tetahi kavvenata kia pai ai a maua mahi tahi. A, ka awhina atu Te Taura Whiri i te Reo Maori i te hiringa o o ratou reo. E mahi tahi tonu ana matou ki te whakatutuki nga kaupapa kia tu kotahi ai nga tuakana me nga teina ki runga i te whakaaro kotahi. Na reira, ko te likanga kia kaua e waiho ki reira, kia kaha ake ta latou tono kite kawanatanga kia toro atu nga ringa o Whakaata Maori ki lona ake pito, ki tona ake ukaipo. He mama noa iho te ara tautoko, ko le matakitaki tonu. Ko reira tatou e pan kaha ai. E te iwi, atu i tenei he moemoea noa iho, lie matakilaki tonu mai, karanga atu ra kia piri tonu mai o tato u whan au kite rero Maori.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20060301.2.5

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 18, Issue 3, 1 March 2006, Page 3

Word count
Tapeke kupu
542

Mātakitaki Tonu Mai Muka, Volume 18, Issue 3, 1 March 2006, Page 3

Mātakitaki Tonu Mai Muka, Volume 18, Issue 3, 1 March 2006, Page 3

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert