Mā takitaki Tonu Mai
Nā Haami Piripi
Epohehe ana pea etahi, kua tutuki pai nga whainga mo te reo Maori i te ataahuaranga o nga tohu kua riro i 6 tatou rangatira mo te Tohu Papaho Maori. Ko te whakaaro pea, kua ea te nama a te Karauna ki a ngai tatou i te whakapahotanga o to tatou reo. Ki ta Tc Taura Whiri i te Reo Maori, he mahi mutungakorc ma te kawanatanga le whakatairanga i tc reo Maori: Ko te take, na ralou te mahi tukino i whakaparahakongia ai te reo o te tangala whenua. Na te Ture Reo Maori (1987) i takoha mai
te reo kite motu hei reo tuturu mo te katoa. Engari, kahore and kia ngau rawa te reo kite ngakau o tena, o tena o tatou kia tu ai hei reo korero pumau i te kainga, i le hapori hoki. Mai ra and, kua whakapau kaha te iwi Maori kia ora ai to tatou laonga. Ehara i te mea, he moumou aroha ta Le mea, i pupu ake te ataahuaranga o te reo rangatira mai i nga pukenga whakahirahira i tohua e te luii ki nga kaiwhiwhi. He mi hi nui ki a Whakaata Maori, ki Te Whakaruruhau o nga Reo Irirangi Maori me nga leihana katoa e pokaikaha nei ki nga mahi papaho i nga topito katoa o te motu. Na, ko to tatou po nui tera, te po ngahau, mo te katoa o nga kaitautoko. Engari and mo Whakaata Maori. He maro tonu tana huarahi whakamua. Kei te taha ke nga Pakeha hei whakakahore i a tatou mahi waihanga i te pa reo Maori. He kongakonga noa iho te putea i tukua; kei le talari tc iwi kainga kia kite marika te mea nei. Ko nga maunga o o tatou tupuna kua riro ma te Pakeha e tohatoha haere atu ai. Heoi and, ma te taonga, ma te
ngahau hoki, to tatou reo e whaiwahi ai ki o tatou ngakau kia kiia ai he Maori tuturu tonu tatou. Ki te kore he reo, ka kore he taumata tiketike, kua taka te mana o to tatou ao Maori. Koia tonu te take e tautokohia ana a Whakaata Maori e Te Taura Whiri i te Reo Maori, kia tu ai to tatou reo hei toka tumoana, hei reo e rangona ana, e korerohia ana, e kitea ana. Kua oti i a Whakaata Maori me Te Taura Whiri i le Reo Maori tetahi kavvenata kia pai ai a maua mahi tahi. A, ka awhina atu Te Taura Whiri i te Reo Maori i te hiringa o o ratou reo. E mahi tahi tonu ana matou ki te whakatutuki nga kaupapa kia tu kotahi ai nga tuakana me nga teina ki runga i te whakaaro kotahi. Na reira, ko te likanga kia kaua e waiho ki reira, kia kaha ake ta latou tono kite kawanatanga kia toro atu nga ringa o Whakaata Maori ki lona ake pito, ki tona ake ukaipo. He mama noa iho te ara tautoko, ko le matakitaki tonu. Ko reira tatou e pan kaha ai. E te iwi, atu i tenei he moemoea noa iho, lie matakilaki tonu mai, karanga atu ra kia piri tonu mai o tato u whan au kite rero Maori.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20060301.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 18, Issue 3, 1 March 2006, Page 3
Word count
Tapeke kupu
542Mātakitaki Tonu Mai Muka, Volume 18, Issue 3, 1 March 2006, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in