Tīwaha: He Karapu Reo Mā ori
Nā Darryn Joseph, nō Ngāti Maniapoto
No nga tau tata nei i huihui ai etahi hoa ia wiki kite korero Maori. He korero parau noa iho, ehara i te mea ka piki whakarunga kite kauru o Tane-te-wananga, heoi ano ra he huihui i raro i a Tane whakapiripiri. Ae ra, ko te korerorero i te korero te take. Koina. Taka mai ana ki enei rangi, kua whai tohu, kua whai paewhakaata, a, e huihui tonu ana nga hoa korero Maori i raro i te kaupapa Tiwaha. Ehara i te mea,
he karapu reo Maori a Tiwaha; e he, he karapu whakawhiti korerorero ke i te reo Maori. Na, anei etahi o nga hikoitanga o tenei karapu reo Maori hei whakaarotanga ake, ina toko noa ake te hiahia kite whakatu penei i tetahi karapu reo Maori.
Tapaina I tapaina to matou ropu ko Tiwaha i runga i te whakaaro he pai tonu kia rangona te reo Maori e haparangi ana
i te pokapu o te taone. He mea tiki atu te ingoa i te rerenga korero o te waiata, whakarongo ake au kite tangi o te manu...Tiwaha ake ra i tana waha rekareka. Na, ko Tiwaha. Na, ko nga kupu whakahau ki a tatou, kia tiwaha ake ra i tou waha rekareka.
Kaupapa I wanangahia nga kaupapa mo to matou karapu, ka puta ko enei: • kia korerohia te reo Maori ia wiki ki Te Papaioea i tetahi wahi opaki, • kia tuia te arero Maori ite wahi kotahi, i te horopaki opaki, • kia rangona he reo ngahau, he reo hangai kite ao hurihuri, • kia akiaki atu kite tangata korero Maori.
Wahi mete Wa E tau ai a Tiwaha, ka huihui kite wahi drite, i te wa drite ia wiki, ia wiki. Na, ko tetahi wharekai i te 5.30 kite 7.30 ta matou i whakarite ai. Ko te painga atu ote huihui kite wahi mete wa drite ia wiki, e taea ai e tena e tena te peka mai i runga i te mohio he wa, he wahi korero Maori.
Matapono I tau ki runga i enei matapono e wha hei arataki i a matou. He mea nui enei hei atawhai i te tangata e ako ana i te reo Maori, ina te hunga arero whiwhiwhi: • korero Maori mai, korero Maori atu • ma te he ka mohio kite tika • kaua e wehi, kaua e whakama • manaakitia te tangata Pou Reo Ko te mea nui pea kia taetae atu tetahi tangata he pakari ake tona reo i era atu. Ka noho ia hei kanohi whakaratarata, hei papakupu i etahi wa, hei whakahaere korero ranei ina noho wahangu ana te ropu. Me ki, ko ia hei paihere korero. Nui tonu nga kaupapa hei whakarite i mua i te haeretanga atu, he take mai i te reo irirangi, mai i te niupepa, mai i te pukapuka, i te whare pikitia, i te hui, i hea and ranei. ;
Rarangi Arero Maori Ko ratou i whai wahi mai, ratou i whai whakaaro mai, ka tuhia o ratou
ingoa kite rarangi ingoa. Ina puta ana tetahi hui ke, ina he po kari, he po pehea ranei ka tukuna he i-mera, he kari, ka waea atu ranei ki a ratou.
Po Motuhake E hikohiko tonu ai te ngakau, i ia wahanga o te tau ka mahia he kaupapa ke mo tetahi po Rahina. Ina ra he po kari mete reo mako ote riwhiriwhi kari, he po maita mete reo whakatoi o te tuku maita, he po takarokaro ranei i nga kemu papa penei mete reo Ketu Kupu.
Tokorima ki ia Tepu He ‘ture’ tenei e pai ai te whakawhiti korero, kia kaua e neke atu i te tokorima ki ia tepu. Ina neke atu i te tokorima tangata kite tepu, ka kore tetahi e whai wa kite whakaputa whakaaro, a, ka riro ma tetahi e kauhau tana nei kauhau. Ina tirohia ana ta matou tohu, e rua ke nga manu korero e anga atu ana, e anga mai ana, kaua ko te mea kotahi e korero ana ki a ia and. Kia pai ai te wairua, kia tokoiti ki ia tepu korero ai.
Whakaputa Korero Tirohia www.tiwaha.co.nz mo etahi korero and mo Tiwaha. Ko reira etahi kupu whakamarama mo matou me nga niupepa i whakaputaina i nga tau nei mete wa mete wahi e hui nei matou. Heoi, kua rua tau matou e haere ana ki tetahi wharekai, a, kua katia tona tatau i te po, na reira e kimi wharekai hou ana matou i tenei wa tonu. Na reira, koina ra etahi o nga pitopito whakaaro i a matou e whakahaere ana i to matou nei karapu reo Maori. Ka whai wahi hou ana matou, ka raua atu ki runga i te ipurangi. Wai ka hua, kei haramai ana, a, ka pa te ihu ki nga tangata o Tiwaha. Te mea miharo ke, mo Aotearoa nei, he arero toru etahi o matou. He reo Hapanihi, he reo Tiamani, ae pea, he reo Rotarota. Tera ka tutaki mai ki a Hohepa, ki a Fay, ki a Anya, ki a Lachy, ki a Jhan ranei. Mehemea ka whakaturia tou ake karapu reo Maori, kia manawanui. He kaupapa reo tenei e pai ai to reo, o whakaaro, ae ra, me to mohio kite whakawhitiwhiti korero.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20060301.2.20
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 18, Issue 3, 1 March 2006, Page 10
Word count
Tapeke kupu
879Tīwaha: He Karapu Reo Māori Muka, Volume 18, Issue 3, 1 March 2006, Page 10
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in