Te Toi Reo Mā ori - te tohu i te matatau kite reo Mā ori
nā Hohepa MacDougall, nō Ngāi Tūhoe
HE WHAKAMARAMA E noho mai ana te Toi Reo Maori i raro i te maru o Te Taura Whiri i te Reo Maori i runga i te whakahau a te Wahanga 15 o te Ture Reo Maori 1987. Na konei i ahei ai Te Taura Whiri kite whakawhiwhi tiwhikete kite hunga ka puta i ana whakamatautau whakamaori korero
HE KORERO WHANUI I enei ra kei te nui ke atu nga tono whakamaoritanga a nga momo whakahaere katoa, mete aha, ko nga mo mo korero katoa e tonoa ana kia whakamaoritia atu. Mai i nga korero kaiparaoa noa iho nei, nga korero ngahau, tae atu ki nga korero a nga matanga o nga ao penei i te ao hauora, i te ao matauranga, i te ao toko ite ora, iteao ote ture mete ao kawanatanga. I runga i tenei tuahua, kua whakaaro Te Taura Whiri kua eke ke pea kite wa e tipakopakoa haerehia he maramara korero i enei tumomo ao katoa ka whakauru atu ki ana whakamatautau, kia rite ai nga whakamatautau ki nga tono whakamaoritanga mai a waho. Ara ano tetahi ahuatanga kua kore e taea te kaupare atu i te ao o te kaiwhakamaori, ko tera e pa ana ki nga ture whanui. E pai tonu ana te whakatupato a te kaiwhakamaori i a ia, ite mea, kua eke kite wa e taea ai te tangata te hamene kite kore e rite te totika mete pai o tana i whakamaori ai ki tera i ki ai ia ka taea e ia. Kua kore e rereke ake te ahua ki te kaiwhakamaori. Mena e utua ana te tangata kite whakamaori korero, kia totika and te mahi i te mahi, kia kore ai tana i mahi ai e hoki mai ki runga i a ia. Ahakoa in J tenei ahua, ehara tenei i te take e wehi ai te tangata kite whakauru mai kite ao ote kaiwhakamaori. Kaore i rereke ake nga huarahi ki tenei ao mahi retain atu ao mahi, ara, kia roa e whakangungua ana, kia roa e ako ana, kia roa e whakamatau ana, a, taihoa kua noho mai nga pumanawa totika, kua mama te mahi i te mahi. Koinei ta Te Taura Whiri e whai nei,
mete tumanako ka kaha whaia mai te Tohu e te marea.
NGA KURA WHAKANGUNGU KAIWHAKAMAORI
Kei te mohio tonu te hunga kua whai wahi atu ki nga mahi whakamaori, ara, ki nga mahi whakawhiti-a-reo, ehara i te mahi mama. Me matua matatau te kaiwhakamaori ki nga reo e rua; ki te papakupu, ki nga rerenga korero, ki nga kiwaha, ki nga Whakatauki, ki nga ahuatanga katoa o ia reo, e tika ai te whakawhiti tetahi ki tetahi Hei awhina i nga kaiwhakamaori, kua whakaturia etahi kura wapoto e te EIT ki Heretaunga, e Anamata i te rohe o Whakatane, e Te Ata Hou ki Ruatahuna, Northland Polytech i te Taitokerau. Ka tu enei kura i nga marama o Hakihea 2005, tae noa ki
te marama o Haratua, te wa ta ai nga whakamatautau ki aua takiwa.
KI HEA TIKINA ATU AI ETAHI ATU KORERO MO NGA WHAKANGUNGU NEI?
Ka tu nga hui whakangungu ki Anamata atel2- 130 Hakihea, ka ta te hui whakangungu tuarua ki Heretaunga a te 14 o Kohitatea 2005. Ki te hiahiatia etahi atu korero, he patapatai ranei au e pa ana ki nga whakangungu, tena koa whakapa mai ki: Te Kaiwhakahaere Whakamatautau Te Taura Whiri i te Reo Maori Pouaka Poutapeta 411 TE WHANGA-NUI-A-TARA waea (04) 471-0244 waea whakaahua (04) 471-2768
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20051201.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 18, Issue 2, 1 December 2005, Page 6
Word count
Tapeke kupu
605Te Toi Reo Māori – te tohu i te matatau kite reo Māori Muka, Volume 18, Issue 2, 1 December 2005, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in