Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

'Te Pō Whakawhiwhi Tohu mō Te Wiki o te Reo Mā ori’

nā Juanita Teepa nō Ngāi Tūhoe me Ngā Puhi.

Ko te reo te moko o te hinengaro, o te wairua, o te tinana o te tangata e mohiotia atu ai ia he Maori.” Koinei nga korero i whakaputahia e Timoti Karetu i roto i a He Muka, Putanga 8(1) 1995 i nga marama o te raumati o Te Tau o Te Reo Maori. Pono tonu ana tenei korero i te po Whakawhiwhi Tohu Reo Maori. Na Te Taura Whiri i te Reo Maori te reo karanga kia rauika mai a hunga Maori, a hunga Pakeha hoki kite whakanui i nga mahi whakatairanga i te reo a tena pakihi, a tena kura, a tena wahi mahi, ara, nga mahi i oti i a ratou i te Wiki o te Reo Maori, (25-31 Hongongoi 2005). Koinei i whakaritea kia tu tenei po whakahirahira i te Ra o te Reo Maori, ara, te 14 o Mahuru ki Te Whanganui-a-Tara. Hei ta Patu Hohepa, te Toihau o Te Taura Whiri i te Reo Maori, “Kei te rongo hakiri tonu ki nga tapuwae o ratou i timatahia ai te whakanui i te ra mo te reo rangatira”, ae, kei te rongo tonu, kei te mihi tonu, kei te tangi tonu ki a koutou ma i takina ai tenei kaupapa.

Tekau ma tahi nga wahanga i whiriwhirihia kia whiwhi tohu, a, anei e whai ake nei ko nga wahanga katoa me nga ropu i wikitoria;

Te Tohu Tari Kawanatanga: Te Tari Taake (Inland Revenue Department) Mana Tohu Matauranga o Aotearoa (New Zealand Qualifications Authority)

Te Tohu Kaunihera a-Rohe: Te Kaunihera a-Rohe o Tamaki-makau-rau (Auckland City Council)

Te Tohu Whare Pukapuka Tumatanui: Nga Kete Wananga o Otautahi (Christchurch City Libraries)

Te Tohu Hapon: Te Whakaruruhau ki Otautahi (Christchurch Community House)

Te Tohu Putahi Matauranga: Te Kuratini o Waikato (WINTEC)

Te Tohu Kura: Te Kura Tuatahi o Albany (Albany Primary School)

Te Tohu Pakihi: Diagnostic Medlab

Te Tohu Ta: The Gisborne Herald

Te Tohu Reo Irirangi: Te Hiku Media

Te Tohu Pouaka Whakaata: Te Tianara Tuatoru (TV3)

Te Tohu Rangatira: Te Tianara Tuatoru (TV3)

Hei ta te kaikorero o Nga Kete Wananga o Otautahi, tino hari ratou kite whiwhi i te Tohu Whare Pukapuka Tumatanui mo tenei tau (i whakawhiwhia hoki ratou ki tenei tohu i te tau kua pahure), engari i papouri a ia kare ke tetahi atu whare pukapuka i uru mai ki nga tohu nei. Hei ta te kaikorero o Diagnostic Medlab, ahakoa no tauiwi ke te nuinga o nga kaimahi o tenei pakihi, a, torutoru noa iho a Maori ma e mahi ana i kona, tino waimarie, tino harikoa ratou kia whiwhi i te Tohu Pakihi. Hei ta Te Whakaruruhau ki Otautahi, nga kaiwhiwhi tohu mo Te Tohu Hapori, ko te take e whakanuia ai e Te Taura Whiri i te Reo Maori nga mahi i oti i a ratou katoa i te Wiki o Te Reo Maori te mea nui ke. Kei te tuku mihi Te Taura Whiri i te Reo Maori ki nga ropu katoa i wikitoria, ki nga ropu hoki i uru atu ki nga whiringa whaiti. E kipakipa ana te manawa kite kite e whakaarahia ana e nga hapori, e nga pakihi me tatou katoa te reo Maori. Ko te mea nui, ahakoa iti, ahakoa rahi ranei, e whakamahia ana te reo Maori i nga wa katoa, i nga wahi katoa, ara, ka ora tonu te reo. Ahakoa iti, he mapihi pounamu. E mihi ano hoki kite Minita mo nga Take Maori, ara ki a Parekura Horomia, nau i whai wa kite tautoko i tenei kaupapa. Ki Te Arikinui, Te Atairangikaahu me to Kahui Ariki, tenei te mihi, tenei te maioha atu. Ki nga kaitautoko putea, ki Te Puni Kokiri, ki Te Puna Matauranga o Aotearoa, ki a Ngai Tahu Seafood, ki a Cinco Cine, ki a Reed Publishers, ki a Whakaata Maori, me Ma Te Reo i to koutou kaha tautoko mai i tenei kaupapa whakahirahira. Ki a koutou hoki i tae mai kite whakanui i tenei po, tena koutou katoa. Ka whakairihia enei korero i runga i ta te Minita i whakaputa i taua po ra, “Kei a koutou katoa te mahi taikaha kia ora tonu, kia whai mana tonu te huarahi e mau ai te oranga mete mana ote reo Maori.”

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20050901.2.3

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 18, Issue 1, 1 September 2005, Page 1

Word count
Tapeke kupu
726

'Te Pō Whakawhiwhi Tohu mō Te Wiki o te Reo Māori’ Muka, Volume 18, Issue 1, 1 September 2005, Page 1

'Te Pō Whakawhiwhi Tohu mō Te Wiki o te Reo Māori’ Muka, Volume 18, Issue 1, 1 September 2005, Page 1

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert