'Te Pō Whakawhiwhi Tohu mō Te Wiki o te Reo Mā ori’
nā Juanita Teepa nō Ngāi Tūhoe me Ngā Puhi.
Ko te reo te moko o te hinengaro, o te wairua, o te tinana o te tangata e mohiotia atu ai ia he Maori.” Koinei nga korero i whakaputahia e Timoti Karetu i roto i a He Muka, Putanga 8(1) 1995 i nga marama o te raumati o Te Tau o Te Reo Maori. Pono tonu ana tenei korero i te po Whakawhiwhi Tohu Reo Maori. Na Te Taura Whiri i te Reo Maori te reo karanga kia rauika mai a hunga Maori, a hunga Pakeha hoki kite whakanui i nga mahi whakatairanga i te reo a tena pakihi, a tena kura, a tena wahi mahi, ara, nga mahi i oti i a ratou i te Wiki o te Reo Maori, (25-31 Hongongoi 2005). Koinei i whakaritea kia tu tenei po whakahirahira i te Ra o te Reo Maori, ara, te 14 o Mahuru ki Te Whanganui-a-Tara. Hei ta Patu Hohepa, te Toihau o Te Taura Whiri i te Reo Maori, “Kei te rongo hakiri tonu ki nga tapuwae o ratou i timatahia ai te whakanui i te ra mo te reo rangatira”, ae, kei te rongo tonu, kei te mihi tonu, kei te tangi tonu ki a koutou ma i takina ai tenei kaupapa.
Tekau ma tahi nga wahanga i whiriwhirihia kia whiwhi tohu, a, anei e whai ake nei ko nga wahanga katoa me nga ropu i wikitoria;
Te Tohu Tari Kawanatanga: Te Tari Taake (Inland Revenue Department) Mana Tohu Matauranga o Aotearoa (New Zealand Qualifications Authority)
Te Tohu Kaunihera a-Rohe: Te Kaunihera a-Rohe o Tamaki-makau-rau (Auckland City Council)
Te Tohu Whare Pukapuka Tumatanui: Nga Kete Wananga o Otautahi (Christchurch City Libraries)
Te Tohu Hapon: Te Whakaruruhau ki Otautahi (Christchurch Community House)
Te Tohu Putahi Matauranga: Te Kuratini o Waikato (WINTEC)
Te Tohu Kura: Te Kura Tuatahi o Albany (Albany Primary School)
Te Tohu Pakihi: Diagnostic Medlab
Te Tohu Ta: The Gisborne Herald
Te Tohu Reo Irirangi: Te Hiku Media
Te Tohu Pouaka Whakaata: Te Tianara Tuatoru (TV3)
Te Tohu Rangatira: Te Tianara Tuatoru (TV3)
Hei ta te kaikorero o Nga Kete Wananga o Otautahi, tino hari ratou kite whiwhi i te Tohu Whare Pukapuka Tumatanui mo tenei tau (i whakawhiwhia hoki ratou ki tenei tohu i te tau kua pahure), engari i papouri a ia kare ke tetahi atu whare pukapuka i uru mai ki nga tohu nei. Hei ta te kaikorero o Diagnostic Medlab, ahakoa no tauiwi ke te nuinga o nga kaimahi o tenei pakihi, a, torutoru noa iho a Maori ma e mahi ana i kona, tino waimarie, tino harikoa ratou kia whiwhi i te Tohu Pakihi. Hei ta Te Whakaruruhau ki Otautahi, nga kaiwhiwhi tohu mo Te Tohu Hapori, ko te take e whakanuia ai e Te Taura Whiri i te Reo Maori nga mahi i oti i a ratou katoa i te Wiki o Te Reo Maori te mea nui ke. Kei te tuku mihi Te Taura Whiri i te Reo Maori ki nga ropu katoa i wikitoria, ki nga ropu hoki i uru atu ki nga whiringa whaiti. E kipakipa ana te manawa kite kite e whakaarahia ana e nga hapori, e nga pakihi me tatou katoa te reo Maori. Ko te mea nui, ahakoa iti, ahakoa rahi ranei, e whakamahia ana te reo Maori i nga wa katoa, i nga wahi katoa, ara, ka ora tonu te reo. Ahakoa iti, he mapihi pounamu. E mihi ano hoki kite Minita mo nga Take Maori, ara ki a Parekura Horomia, nau i whai wa kite tautoko i tenei kaupapa. Ki Te Arikinui, Te Atairangikaahu me to Kahui Ariki, tenei te mihi, tenei te maioha atu. Ki nga kaitautoko putea, ki Te Puni Kokiri, ki Te Puna Matauranga o Aotearoa, ki a Ngai Tahu Seafood, ki a Cinco Cine, ki a Reed Publishers, ki a Whakaata Maori, me Ma Te Reo i to koutou kaha tautoko mai i tenei kaupapa whakahirahira. Ki a koutou hoki i tae mai kite whakanui i tenei po, tena koutou katoa. Ka whakairihia enei korero i runga i ta te Minita i whakaputa i taua po ra, “Kei a koutou katoa te mahi taikaha kia ora tonu, kia whai mana tonu te huarahi e mau ai te oranga mete mana ote reo Maori.”
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20050901.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 18, Issue 1, 1 September 2005, Page 1
Word count
Tapeke kupu
726'Te Pō Whakawhiwhi Tohu mō Te Wiki o te Reo Māori’ Muka, Volume 18, Issue 1, 1 September 2005, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in