Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

'Tō ku Tohu Kairangi'

nā Dean Mahuta nō Ngāti Mahuta

Ko Dean Mahuta toku ingoa, ko Taupiri te maunga, ko Waikato te awa, ko Potatau Te Wherowhero te tangata, ko Ngati Mahuta te hapu, ko Turangawaewae te marae. E tika ana i tenei wa, me mihi kite hunga panui e tautoko nei i tenei o a tatou mana whakahaere a Te Taura Whiri, tae atu ki tenei panui, “He Muka,” e whakanui ana i to tatou reo rangatira. Tenei a Waikato e mihi kau ana ki a koutou katoa, no reira, tena koutou, tena koutou, tena tatou katoa. Kei Te Whare Wananga o Otakou ahau e ako ana i toku tohu kairangi, i raro i te whakaruruhau o Te Tumu, te kura Maori o te whare wananga nei. Koinei toku tau tuatahi o te tohu kairangi. I hoki ahau ki roto i toku na ake rohe, ki roto o Waikato kite whiwhi kaupapa mo taku tohu. Ko te hiahia kia titiro au ki nga korero, nga hitori, nga waiata, nga karakia, aha atu ranei e mau pumau kite pumanawa o Waikato. Ko ngenei ahuatanga katoa ka hoki atu kite awa o Waikato, te putake o Waikato iwi. Heoi ano, ko te hiahia matua kia mau i ngenei ahuatanga a Waikato, kia kore ai e memeha atu, kia noho hei taonga mo nga whakatupuranga e haere tonu mai ana. Ko te ingoa i whakaarohia mo toku kaupapa, ko tenei, “Wahia nga rua-nga rua wahia: Toku Waikatotanga.” He ingoa tenei i puta mai i nga korero e pa ana ki te hau kainga, a, Ngaruawahia, me nga korero mo te aranga ake o taua ingoa ki runga i tera kainga. Otira, ko tetehi ahuatanga nui o taku mahi rangahau, ka tuhia katoatia kite reo Maori, hei noho ko te reo kia matua i nga wa katoa. Hei awhina i ahau i runga i tenei o nga huarahi, i whiwhi ahau i tetehi karahipi na Te Taura Whiri i te Reo Maori. Ko tenei karahipi nei he taonga i pupu ake mai i nga whanaungatanga i waenga i Te Tumu, o Te Whare Wananga o Otakou me Te Taura Whiri. Ko te tikanga o tenei karahipi, he tautoko i nga kaupapa rangahau e whakanui ana i te reo me nga tikanga Maori. He tino honore moku kite whiwhi i tenei taonga, engari ko te mea nui, ko te whakaaro i roto. E tika ana he

taonga nui tenei mea te moni, engari ko te whakaaro i muri i te takoha te mea nui. Me tuku mihi nui i tenei wa ki Te Taura Whiri e whakarangatira nei i ahau, ara, ki a Haami Piripi e kokiri nei i nga kaupapa i timataria e Timoti Karetu ma, e Te Wharehuia

Milroy ma, tae atu hoki ki to tatou kuia, ki a Miria Simpson. Otira ki Te Tumu, Te Whare Wananga o Otakou, e tautoko nei i ahau i runga i tenei huarahi o te matauranga, e te whanau - tena koutou.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20050901.2.10

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 18, Issue 1, 1 September 2005, Page 10

Word count
Tapeke kupu
496

'Tōku Tohu Kairangi' Muka, Volume 18, Issue 1, 1 September 2005, Page 10

'Tōku Tohu Kairangi' Muka, Volume 18, Issue 1, 1 September 2005, Page 10

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert