Te Kori Tinana, Te Kori Reo.
Ko Tama Huata (Ngati Kahungunu) te kaiwhakahaere o tetahi kaupapa whakatairanga i te reo rangatira i roto i nga mahi whakakori tinana. Hei ta Tama korero, kua whakawhanui te mahi nei ki roto i te rohe o tona iwi, “Mai i Te Wairoa ki Te Wairarapa, e rua mano pea nga tangata kua uru mai kite kaupapa nei, kite reo kori, a, he mokopuna, he tamariki, he pakeke, he kuia, he kaumatua hoki ratou” E ai ki a Tama, ko te kaupapa o te reo kori, “Ko te reo kori, ko te kori o te tinana, te kori o te reo, te kori o te whakana, o te tirakau, o te tititorea, o te mau rakau, o te taura hoki. Ka mahia nga mahi i roto i te reo o Ngati Kahungunu, a, e hangai ana te reo ki nga mahi o te tinana. Ka whakapumau ki nga kupu Maori.” I te huringa o te tau Maori, i te wa o Matariki, i tautokohia e Ma
Te Reo tetahi whakataetae hei whakanui i nga momo takaro Maori. 1 haere ngatahi hoki nga whakamaramatanga e pa ana ki nga tikanga o enei mahi. Otira, i whakatairangatia te reo rangatira whiti noa i nga taumata whanui o te matataunga kite reo Maori. He maha hoki nga painga ki te whanau kua puta mai i nga whakaakoranga nei. “Ara, ko nga mahi whakakiki i nga kete matauranga, ko te whakapakari haere i nga tautohito ki nga kupu Maori me nga kupu hangai. I tutuki tenei kaupapa reo kori i raro i te maru o nga awhina a Ma Te Reo, heoi, ehara ko te moni anake te mea e ora ai te kaupapa, engari he hiringa mo nga whakaaro me nga mahi mo te hotaka nei hei kauneke hoki i te kaupapa” te korero a Tama.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20050401.2.8.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 17, Issue 2, 1 April 2005, Page 5
Word count
Tapeke kupu
309Te Kori Tinana, Te Kori Reo. Muka, Volume 17, Issue 2, 1 April 2005, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in