He Rauemi mā te Whānau Whānui
Itono a Louise Keepa, (Ngati Kahungunu ki Waipukurau, kaitiaki rauemi reo Maori) ki a Ma Te Reo mo etahi awhina kia ahei ai ia kite tohatoha i etahi o ana rauemi ki nga kainga o tona rohe, ki ona whanaunga hoki. “Ka haere au ki roto i nga whare ote whanau kite whakaatu i enei rauemi ki a ratou, ma ratou hei ako, hei tirotiro, hei whakarongo, hei aha ranei. Ko te whakapakari hoki i te reo kei roto i te kainga, ko tenei te mea nui ki ahau. Kia hoatu enei rauemi ki a ratou o te whanau, e kore e taea te mohio,” hei ta Louis. Kua kaha whakapiri mai nga whanau kite kaupapa nei, a, he wa miharo o te wiki te haerenga atu o Louise ki 6 ratou kainga. I mea mai ia, “He tino pai ratou. Ko nga tamariki o nga kohanga, he pai ki a ratou te wa haere ai au ki 6 ratou kainga, ka kimihia, ka whuia
nga pukapuka, ka huakina 6 ratou hiahia. Tekau pea nga pukapuka... “Mama, kei te hiahia au ki enei pukapuka.” He mea nui hoki enei mahi hei hiki i te reo rangatira ki roto i nga kainga, ki roto hoki i nga tamariki o nga Kura Kaupapa. Ka whakamaramatia mai e Louise, “Kei te tino hiahia nga matua kite whakapakari ake i 6 ratou ake reo Maori hei tautoko ano i a ratou tamariki kei nga kura kaupapa tae atu ki nga mahi a te kura.” Ka puta ta matou patai ki a Louise, “i pehea rate awhina a Ma Te Reo i to tono “Ae, he pai ratou, he pai te whakahaere o taku kirimana. I te wa i waea atu au ki a Kelly, he pai tana korero whakamarama, he rawe ratou ki a au. He ngawari taku haere o tenei kaupapa.” Koinei te korero a Louise hei
kupu awhina mo nga kaitono o tenei tau, “Mahia! Mahia te mahi. No te mea, kite kore koe e mahi, e whakarite ranei i to hiahia, e kore e tutuki. Ki a au nei, Mahia! Wepua mai!”
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20050401.2.8.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 17, Issue 2, 1 April 2005, Page 4
Word count
Tapeke kupu
357He Rauemi mā te Whānau Whānui Muka, Volume 17, Issue 2, 1 April 2005, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in