Ngā Tohu Pā pā ho Mā ori 2005
nā Jaimie Tuuta, nō Taranaki.
Ite 19 o Maehe i u mai nga makura o nga waka papaho o te motu ki Te Rotorua nui a Kahumatamomoe. Ko te Motutapu a Tinirau te pou herenga waka, te pou herenga tangata, te pou herenga kaupapa. Na Ngati Whakaue me Te Arawa whanui i rarau mai te marea. A, i tutakitaki ai nga ihoiho o nga mounga o te motu, i whakamoanatia nga awa me nga tai e wha i te ahurutanga o te po. I kona nga taniwha o te ao Maori, ko Te Arikinui Te Atairangikaahu, nga kaiwhakapaho atu, kaitorangapu atu, kaitautoko atu, ara, te hunga e mohiotia whanuitia ana e te ao Maori. Horahia ana te pango o te tangata i tau mai ai kite tautoko i tenei kaupapa. Otira, ko te po tenei hei whakanui i nga mahi papaho mete hunga i eke panuku, i eke tangaroa i roto i aua mahi i te tau kua pahemo ake nei. I kitea e te tokomaha i tae atu te katu tangata i whakapau kaha ki roto i enei ahuatanga kia eke ai ratou kite tapuhipuhitanga o enei mahi whakahirahira. Ataahua, ko nga reanga me nga whakatipuranga
katoa i whakanuia. Ehara i te mea ko te rangatahi anake e mahi ana i enei mahi, engari i reira tonu a taipahake e whakataetae ana. Heoti ano, i whakanuia anotia etehi atu mo ta ratou i koha mai ai kite ao papaho i roto i nga tau maha kua mahue ake nei. Ko Hone Harawira tera, te koroke o te Tai Tokerau. Ahakoa ana awhero torangapu o enei ra i kaha nei aia kite pakanga kite kawanatanga mo tenei kano kaupapa papaho. Ko Apikara Rarere tera, no Ngati Rongomaiwahine, kua 14 tau e mahi ana i te Reo Irirangi o Ngati Kahungunu. Ko Emare Nikora o Maunga Tautari, i kaha nei kite tautoko i tera o nga reo irirangi ona o Ngati Raukawa. Me tera manu koko tataki o te Maunga Tltohea a Huirangi Waikerepuru. Nana i hapai te hoe o te waka reo, te waka papaho kia rere atu te reo ki nga rangi tae rawa atu ki nga kainga katoa o te motu, ki nga tai e wha o te ao nei.
Ahakoa nga mihi kite hunga i whakawhiwhia ki nga taonga o te po, ko te tino taonga i whakanuia, ko to tatou reo. I tuku mihi nga tangata
katoa kite reo mete hiahia kia kaha tonu te korerotia. Mohio hoki tatou ma te huruhuru te manu e rere ai, e tau ai. Na whai ano i whakatakoto ai te manuka ki mua i te aroaro o te Minita Maori kia whakapiki ake i te tahua putea mo enei mahi rangatira. Whakaae mai te marea ki tera! Matakuikui ana te hunga i tae atu kite whakanui i tenei huinga Maori hari koa. Mete mohio tonu mei kore ake nga reo irirangi Maori mete pouaka whakaata Maori kua kore pea e whenei te ora o te reo me nga mahi papaho Maori. Ahakoa tera kei reira tonu nga whakatupato mo te tika o nga mahi mete whakatakoto tika o te reo. Kati, kia whaia tonutia e te hunga
papaho te keukeunga o te maunga. Tika tonu te korero i punaunau te whataroa a Manaia, engari i ngata ai te ngakau mete hinengaro i nga korero me nga hiahia, nga tumanako me nga moehewa i puta mai i te hunga korero. No reira ka mihi ake ki nga tangata katoa i whiwhi taonga. Kaore e kore ka tupou tonu te mokomoko kia rere arorangi tonu ai to tatou reo. Hei whakamutunga ake me mihi ka tika kite hunga na ratou tenei po i whakarite, ki Te Whakaruruhau o nga Reo Irirangi Maori o Aotearoa. Ka ngangaro!
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20050401.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 17, Issue 2, 1 April 2005, Page 1
Word count
Tapeke kupu
633Ngā Tohu Pāpāho Māori 2005 Muka, Volume 17, Issue 2, 1 April 2005, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in