Te Panekiretanga o te Reo
Nā Pou Temara
Inatata nei ka tu te wananga tuaono a Te Panekiretanga o te Reo, i Heretaunga, i te Matau a Maui. Ko tenei o nga wananga ko te ako kite whaikorero, kite karanga me nga tikanga i raro i nga whakaturuki a te Tokotoru a Paewhiti, a Te Wharehuia Milroy, a Timoti Karetu, a Pou Temara, nga pouwhakakikiwa o enei matauranga o nga peperekou o nehe. Akene pea te uia ai, he aha hoki te tikanga mete aronga o Te Panekiretanga o te Reo? Ko te whakautu kei roto i te whakatauaki o te kaupapa, 'ko te reo kia tika, ko te reo kia rere, ko te reo kia Maori'. Ka tapiritia atu ki nga whakapuaroa, e kawea ai te tauira kite tihi ote reo, kia koko tataki, kia mounga ki nga rakanga o runga i a umupokapoka, kite mau ite tiripou, ite tokotoko, i te taiaha, i te pakiaka, i te poutangata, ite paraoa mete pounamu. Ina eke kite taumata, kua titiro atu kite poutama, kite pouhine o runga atu. Otira he taumatarau te rite o ona
pae, ahakoa tata, ahakoa tawhiti. Koia i ata tohua ai tenei momo tauira hei mataika mo te kaupapa, i te mea, e kitea iho ana, kei a ratou te hinengaro koi, te ngakau uiui, te arero ketekete; kei a ratou nga pumanawa e ahei ai te whakahoro korero. Ka mutu, e whakaae ana kia whakangungua ratou. He mea nui tenei. Rua tekau ma rima katoa nga tauira, ko tenei momo i a Pania Papa o Ngati Raukawa; a Te Rita Papesch o Tainui; a Scotty Morrison o Ngati Whakaaue; a Reikura Morgan o Tainui/Ngati Porou; a Matai Smith o Rongowhakaata; a Jamie Tuta o Ngati Mutunga; a Hana O'Regan o Ngai Tahu, a Ngarimu Daniels o Tuhoe; a Te Tumatakuru O'Connell o Ngati Raukawa kite Tonga. Ko te pinakitanga e manakohia ana, kia ara ake he ahurea, he Maori tona ahua me ana tikanga, hei puna mo te ki, hei whitiki i te korero, hei whakanikoniko kupu i runga i nga marae o te motu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20041201.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 17, Issue 4, 1 December 2004, Page 1
Word count
Tapeke kupu
350Te Panekiretanga o te Reo Muka, Volume 17, Issue 4, 1 December 2004, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in