Ngā Tohu mō Te Wiki ote Reo Mā ori me ā tā tou Kō rero Rangatira
Nā Darryn Joseph
Ite po rakaunui o Mahuru ka rere tenei karoro kite po tuatahi i whakaritea ai e nga tari kawanatanga nei e Te Taura Whiri i te Reo Maori, e Te Puni Kokiri, e Te Kahui Tika Tangata hei tuku i nga tohu ki nga ropu e whakatairanga ana i to tatou reo Maori i te Wiki o te Reo Maori. E rima nga wahanga ara ko nga tohu mo te papaho, mo te pakihi, mo te kawanatanga a-rohe, a-motu, mo te hapori mete kura, a, ko te tohu ikeike nei mo tetehi o aua ropu kua eke panuku kite whakarite kaupapa mo Te Wiki o te Reo Maori. Ka rere, ka tau, mete miharo kaore i kaha ngau mai te hauaitu, te manu-waero-rua o Te Whanganui-a-Tara. Ka aratakina matou ki nga turu, a, ka whakatauhia matou ki nga whakairinga korero a Holden Hohaia. Na Patu Hohepa i whakahoki atu mete mihi ki Te Ati Awa mete whakapiringa tangata. Na, ka toko noa ake te patai i a au e noho atu nei ki Shed 5 ki Te Whanganui-a-Tara i te 14 o nga ra o Mahuru, ko ehea o a tatou momo korero e rangona ana i tenei po? Ki ta te korero, ahakoa tatou e rongo kaore tatou e rongo, a, ka rapirapi te ringa i oku nei huatau ki tetehi pepa kai hei wananga ake i te whakaui nei, ko ehea o a tatou momo korero e rangona ana i tenei hui opaki? Na, i te mihimihi e tukuna ana,
ka titiro whakararo kite tepu tera tetehi kete e mau ana i nga korero mo NZREO e whakahau ana ki nga pipi heihei puta noa i te motu kia 'Give It A Go: Korero Maori' (tirohia www.
nzreo.org.nz). Ko te kari pango tera e mau ana i ta tatou waiata a-motu me te haka a-motu nei, 'Ka Mate Ka Mate'. Hoki ana nga karu kite atamira, ka riro ma tetehi karakia e whakakapi nga korero a Holden raua ko Patu, ehara ma te waiata, a, ka ki atu te minita ko te take o te inoi karaitiana “hei whakatuwhera i nga ahuatanga o te po.” I nga hui opaki nei (he opaki ki ta te Maori titiro, kaore he karanga, kaore he whaikorero, heoi ano ki ta te Pakeha titiro he okawa ke ina e mau ana i te neketai pango) he auau te kitea ko nga whakahaere penei mo te mihi whakatau - ka noho nga manuhiri, ka mihimihi, ka karakia, a, ka huri kite kaupapa ote hui. Penei tonu ana nga whakahaere o taua po, ka mihimihi, ka karakia, a, ka waiata te manu tioriori nei a Whirimako Black i tetehi waiata me tana whakamarama ki a matou i roto tonu i te reo Maori na tona whaea tonu i tito. Koia hei tohu ki nga tumau kia harihari kai mai. Ae, ka rangatira hoki te hui i te taetanga mai o te Minita mo nga Take Maori, a Parekura Horomia me tana korero mai mo te reo Maori. Ko te
mihi i te timatanga kei te reo Maori, ko te kiko o roto kei te reo Ingarihi. A, ka mea mai ia kua hoki mai ia i nga whakataetae a-motu o Nga Manu Korero i Papaioea i taua ahiahi. Na, ka ahua reorua hoki nga whakahaere o taua po, a, ko Matai Smith o Pukana raua ko Piripi Taylor o Korero Mai nga kaiwhakahaere kawa. Ko te korero whakakata hoki tetehi atu kai o te po. Ka whakawhiwhia tena ropu me tena ropu ki nga tohu, a, ko te nuinga o nga korero mihi a te hunga ra kei roto i te reo Maori. Ko etehi o nga kaiwhiwhi ka whakahuatia ta ratou pepeha, maunga mai, awa mai, iwi mai, ko etehi and ka kotahi atu kite mihi kite kaupapa, ki Te Taura Whiri hoki nana nei te kaupapa i kokiri ake. Ka aroha hoki ki etehi o nga rerenga korero i kotiti ke, ina te ki a tetehi, “E kore au e kumea roa e aku korero.” Aue, kite kumea, ka kumea ki hea? Ki wi ki wa kite whenua o Ki i te awa oTa? Heoi and, haruru ana te whare i te pakipaki, ngunguru ana i te waiata i te whakawhiwhinga o nga tohu. Ko te rironga ranei o te tohu pounamu te take, ko te inumanga ranei o te pounamu waina te take. I nga tohu e tukuna ana ki tena kaupapa, ki tena kaupapa ka kohimuhimu hoki nga tangata o tena tepu, o tena tepu. Ka areare atu
oku taringa, a, kei te reo Maori, kei te reo Pakeha nga whakawhitiwhiti korero. Pi ana a tero, ka tae ki te whakawhiwhinga o te tohu whakamutunga o te po. Kati, ka riro i Te Reo Tataki (TVNZ) te tohu ikeike mo ta ratou kaupapa he reo taunaki, he tau tangata i te teihana tuatahi o te pouaka whakaata. Na Hone Edwards i tiki atu ra. Koia ra hei whakakopi ake i te uatakitanga o nga tohu mete mahi a nga kaupapa i puta i taua wiki; mai i te peita i te kanohi mete waiata AEIO U, e hoa ma e, tatu atu ki nga kaupapa e rangona ana, e kitea ana te reo taketake o tenei whenua ki roto i te papaho, i te pakihi, i te hapori whanui, i te kura auraki, i te whare pukapuka, ki runga, ki raro, ki roto, ki waho. Ae ra, ko te whakatairanga i te reo Maori ki nga kokonga katoa o Aotearoa te kaupapa. A, na wai ra, ka takina e
Patu he karakia mo Io hei whakakopi ake i nga whakahaere o taua po. No reira, kia hoki kite patai i tukuna i te timatanga, ko ehea o a tatou momo korero e rangona ana i taua po? Anei e rarangi ake nei nga momo korero o taua hui ki oku taringa pikari nei: Ko te mihimihi, te karakia, te whakamarama, te waiata, te korero whakakata, te whakawhitinga korero, te pepeha, te reo whakahaere, a, te aha atu ano te mau ai i a taringa kohatu nei. Koina pea etehi o a tatou tino momo korero e rangona ana i nga hui opaki (okawa nei). Heoi ano ko nga whakaui ka rere ake ano i te mutunga o tenei pitopito whakaaro, ina e iti noa ana te tokomaha o nga Maori e hoki ana ki 6 ratou marae ki nga hui okawa, koinei te whanuitanga o nga momo korero ka kaha rangona a nga tau e heke mai nei? Ina e heke ana te
tokomaha o nga kaumatua ia tau, e heke ana hoki nga tangata e matatau ana kite reo Maori mete mohio ki te kounga o nga momo korero, ka pehea te mana o nga korero kua noho hei korero rangatira i roto i nga rautau nei? Penei i te karanga me te whaikorero? Pehea ranei a tatou purakau, pakiwaitara, paki? E hoa ma tera ka puta te whakahau nei a tona nei wa kia pupuri i a tatou korero e noho morearea ana, "Give It A Go: Whaikorero Maori." He ui makihoi noa, e hoa ma, he ui makihoi noa. Ka kati ake i konei taku nei wananga me nga rapirapinga ki runga i taku parehuhare. He po pai te po. He po i rangona ai te tini o nga manu pirere me nga manu taki e kapakapa ana i 6 ratou parirau.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20041001.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 16, Issue 4, 1 October 2004, Page 6
Word count
Tapeke kupu
1,253Ngā Tohu mō Te Wiki o te Reo Māori me ā tātou Kōrero Rangatira Muka, Volume 16, Issue 4, 1 October 2004, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in