Te Ripi Rewa - he hākinakina hou
Nā Will Edwards
Ite Here-turi-koka kua pahemo atu i tae atu te tlma o Niu Tireni, ko 'Manuka' kite tauwhainga o te ao mo te hakinakina e kiia nei ko te 'ripi rewa'. Ko te 'ripi' te kupu Maori mo tenei mea te frisbee. Ko te 'ripi rewa' te ingoa mo tetehi hakinakina ahua tauhou ki tenei whenua, ara ko te ultimate frisbee. E orite ana te papa takaro o te ripi rewa ki to te pawhutuporo papa. Ko te tino whainga o te ripi rewa ko te maka i te ripi ki nga hoa kia mau ra ano te ripi i tetehi o te tima i roto i te rohe piro. Ina hopu ana te tangata i te ripi kaore e whakaaetia ana kia nuku ia penei mete poitarawhiti. Ki te pa te ripi ki a Papatuanuku, kua raru, a, ka hoatu te ripi kite hoariri. Na whai ano i tapaina tenei hakinakina kite ingoa ripi rewa.
Ko tetehi ahuatanga tino motuhake o te ripi rewa, kore kau he kaiwawao - mai i nga takaro whakangahau noa tae atu ki nga whakataetae o te ao. Ma nga kaitakaro ano e whakawa nga peneitanga me nga peratanga. Ko te ture matua o te ripi rewa ko te whai i nga ture. Ka pakaru tonu te upoko kia toa, heoti ano me hohou tonu te rongo, kia whai mana tonu te tangata i runga i te papatakaro, hoa piri mai, hoariri mai.
Kia hoki atu ano ki taua kapa o Manuka. I uru ratou kite wahanga tane-wahine o te tauwhainga o te ao i tu i Turku, whenua o Whinarana. He Maori te kaiwhakaako, ko Glenn Webber tera no Rongomaiwahine me Ngati Kahungunu. E 23 nga kaitakaro o Manuka, tokorima nga Maori i kowhiringia hei kaitakaro kia pakanga ki nga tima o te ao. Tokowha o ratou no te karapu ripi rewa o Kia Mataara no Poneke me Papaioea. Me ki he 'karapu kaupapa Maori' a Kia Mataara, mena ka taea, ka korerohia te reo Maori, a, ka kawea ana mahi i roto i te whakaaro Maori.
Na, ina puta atu tetehi kapa hakinakina ki tawahi hei kanohi mo tenei motu, kotahi anake te ahuatanga reo Maori ka kitea - koia tera ko te haka. I te nuinga o te wa ko 'Ka Mate, Ka Mate' te haka. Ara ano te whakapae o etehi he haka keretao ka mahia i runga i te kuare, i runga
and ite kore aro kite reo Maori. Te rapu i tetehi mata Maori hei akoako i te haka. Ka aroha hoki to tatou reo rangatira!
E rua nga huarahi i takahia e Manuka i whai wahi ai te reo Maori ki roto i ana mahi. Tuatahi, i tito a
Manuka i tona ake haka. I te huinga tuatahi o te tima i wanangahia he aha hoki ona uara, me ona whainga paetae. I kapohia nga korero i puta, katahi ka whakatakotohia hei haka. I mua i nga kemu i hakaina te haka nei a 'Puputia mai nga Manuka'. Ahakoa kore kau he tohunga kapa haka i
roto i a Manuka i hakaina tona haka i runga i te maramatanga, i runga ano i tona ake tikanga. Tuarua, i whakamahia he kupu Maori mo nga nekenekehanga o te tima i runga i te papatakaro. Ko te
painga o te whakamahi i aua kupu Maori, i noho huna nga rautaki o te kapa mai i nga hoariri. Apiti i tera i pupu ake te whakahoha a Manuka i te hoariri i te mea i whakamahia tetehi ahuatanga taketake no tenei whenua tonu.
I titoa te haka, i whakamaorihia hoki nga kupu nekeneke i mua i te hui tuarua o Manuka. Katahi ka whakamaramatia te haka me nga kupu, a, ka whakawai te kapa i nga hui whakawai katoa i mua i te wehenga atu ki tawahi. E kiia ana te korero 'ka tika a runga, ka tika a raro, ka puta ki waho'. I noho a Manuka ki Ranana mo tetehi wiki, i reira whakawai ai, katahi ka tau atu ki Whinarana. Ka mahia nga mahi, ka karawhiua te ripi, ka karawhiua hoki ko te reo Maori. Ohorere katoa te nuinga o nga hoariri i te mataki mai i te haka, me te rongo i tetehi reo tauhou i runga i te papatakaro. I wikitoria a Amerika i te wahanga tane-wahine, i tuarua a Kanata. 1 riro i a Manuka te turanga tuatoru, kei whea mai! Ae marika, he oranga ngakau te rongo i te reo Maori e korerotia ana i te tauwhainga ripi rewa o te ao.
Mena he patai au e pa ana ki te hakinakina nei o te ripi rewa, whakapa mai ki a Will Edwards, WJ.W.Edwards@massey.ac.nz
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20041001.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 16, Issue 4, 1 October 2004, Page 3
Word count
Tapeke kupu
787Te Ripi Rewa – he hākinakina hou Muka, Volume 16, Issue 4, 1 October 2004, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in