Kua Ea te Awhero
Nā Julian Wilcox, Nō Ngāti Tūwharetoa, Ngā Puhi, Te Arawa
Whakamiha ai nga ngakau o Harakerake i te ekenga o ‘Nga Tokena Pango’ ki Akitu. Ahakoa te papatoiake o te haere me te whakahotaetae o nga hoariri, ko tapuhipuhitanga i eke. Hap a ana ano hoki nga ropu poiuka o te ao mo te wa roa i te tongarerewa o te ao, na reira i tipu te puka kia toa ai ratou. Engari, ina ko Aotearoa te papa tataki i te whakataetae nei, i toko ke ake te hurikiko i to tatou ope kia toa, kia ariki ke mai ta ratou noho i te ao poiuka. No te tuakiritanga o te ringatoimaka o Marty Grant, he mea uapare ke no etahi ka raru pea te ope o Aotearoa. Ka mutu, i te hinganga i a Kanata i nga whiringa whaiti, katahi
ka mahuta ke ake nga anipa. Heoi, i puta te whakatitina o te kaiarahi a Don Tricker, e mea ana me mutu te ngo, kia whakaea tonu te awhero. Mea rawa ake, i te whiringa whaiti matua ki Kanata ano, ka auraki mai ano te kaha, kia whai wahi ratou kite haputa o te riri. Eke atu ana kite matawhaura, ka rongo au i te wehi. Ina, i puta nga ihu o te manuhiri i te wahanga tuatahi. Heoi, i te hiaranaki, kero ano to tatou tima, ka mutu, i matea nuitia ai tenei whakataetae e Nga Tokena Pango. Katahi ka tu mai tetahi o te hunga matapuputu, a Mark Sorenson, koia e hiemi kia puta tatou. Mai ra ano, he whakapono no te iwi he patu oha ia no nga kahika. Tatu ana kite pae, ngawekiweki atu te poiuka i te nui o
te pori. And e whaitaita ana te poiuka ki ona karu! He wainamu koia i a Kanata tenei momo. Ko te mea ke, no te auau o nga mahi nei a Aotearoa, ka whakapeto te ngoi o te hoariri. Tu mai he kaiwhakatoke o nga tokena pango, makaro atu te poiuka i te harakerake! Mete maha ano o nga maramara Maori i kite! Te otinga ake, i toa ano tatou, i eke ki nga tapuhipuhitanga. Na te humarie, na te whakaiti, rawarawa ratou i kimi mihi, i rapu kapakoura ranei hei whakanui i a ratou ano. Heoi, kua toko noa ake te urupounamu, he aha ke ta tatou hei whakamihi ake? Te taea pea e tatou te rite ai i nga mihi e tika ana.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20040301.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 16, Issue 3, 1 March 2004, Page 7
Word count
Tapeke kupu
414Kua Ea te Awhero Muka, Volume 16, Issue 3, 1 March 2004, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in