Manu Rere
Nā Robert Pouwhare, Ngāi Tūhoe
Ko Manu Rere te ingoa o tetahi ho taka e pa ana ki nga mahi a te Kohanga Reo mo runga i te pouaka whakaata Maori. E whai ake nei nga korero a Robert Pouwhare o Tangata Television
I timata mai tenei whakaaturanga, me ki i nga tekau tau ki muri. I wawata tonu matou kia tu he kaupapa mo te kohanga reo i runga i te pouaka whakaata, engari kaore nga tangata o Te Reo Tataki i pirangi. I whakamatau tonu matou na te mea, he kaupapa nui te whakaatu i te reo ki a tatou tamariki ki roto i te reo me
ona tikanga. A, ka puta nga tono a Te Aratuku Whakaata Irirangi Maori, e pirangi ana ratou ki etahi whakaaro hei hotaka mo te pouaka whakaata Maori. I nui nga whakaaro o nga tangata engari ko matou anake i tono mo tetahi hotaka mo nga kohanga. I whakaae mai ratou engari ko te tikanga kia hawhe haora noa iho; na ka whakarahia ake e matou kite kotahi haora. I mahi tahi matou ko te Kohanga Reo National Trust, ko nga kohanga reo o konei, ko Te Mangai Paho me te pouaka whakaata Maori. Na ka ki mai a Iritana Tawhiwhirangi ki a matou, “E koutou, kaua e hanga i tetahi pikitia mo nga kohanga, ka whakarerekehia 6 ratou ahua, te wairua me nga tikanga o te kohanga. Me pumau tonu kite whakaaturanga i runga i te pono mete tika. Kaua e whakarereke i te ahuatanga kia rite ki to te Pakeha. Tuarua, ko te kohanga, e pa ko te kohungahunga anake, engari ko nga mahi a te kohanga ka uru katoa atu te whanau, e pa ko te kura anahe engari ko te whakapakari i te whanau katoa. Kotahi haora te roa o Manu Rere i ia ra. Ko te hawhe haora tuatahi, koinei te wa mo nga tamariki, haututu; he tangotango i a ratou whakaahua, a, ka hou ki wahi ako, ka whakaatu i nga kaiako e ako ana i te marautanga o te kohanga. Koinei te mana whenua, te mana reo, te mana tangata, te mana ao turoa, te mana atua - koira te tuapapa o nga mahi. Ko te whakapakari hoki i nga mokopuna nei ki nga mahi kaute, haka, panui pukapuka, waiata, a, kite whakapakari i a ratou kia tu tangata ai.
No nga topito katoa o te motu nga kaiako. Koinei tetahi kaupapa nui ki a matou, ki nga kaimahi a Manu Rere, kia uru mai nga reo katoa o ia iwi kia rongo ai nga tamariki i nga mita o nga reo o iwi ke. Ana, ahakoa he tapepe ranei etahi o nga kaiako, ko te mea nui ke e korero Maori ana ratou. Ko etahi hoki kei te akiaki tonu kite reo engari ki ahau, ko te mea nui e korerorero ana ratou i to tatou reo. Na, ko te korero poto mo tenei wahanga, kei te puta te ataahua o a tatou mokopuna. Kei te kitea nga tipuna i roto i a ratou e pakari ana, e aroha ana ki to tatou reo. Ka kite koe i te harikoa i roto i 6 ratou kanohi, i roto hoki i 6 ratou tinana. Ka nui taku aroha ki a ratou e pokaikaha nei kite mahi i roto i nga kohanga. He mahi uaua, he mahi kaore e whai moni ana, he paku te utu. No reira, ka nui katoa taku aroha ki nga wahine e waha ana i tenei kaupapa taonga nui mo tatou katoa. Ko te putake o te wahanga tuarua, ko te whakaatu i nga mahi a nga kaiako e kite atu ai pehea te whakahaere o ia kohanga i ana kaupapa me ki. Ko etahi he tino koi, ko etahi kei te akoako tonu i tenei wahanga hoki. Kei konei a Ka Williams, he tohunga i te reo. Ko te wairua kei
muri, ko te whakaatu atu i nga hunga e tino matatau ana kite reo kia rongo ai nga whanau, nga tohunga o te reo, pehea ai te whakatakoto i te korero. Ko te whakaatu ano hoki i te taumata i te reo. Tua atu o tena, ka korero ai mo a ratou mahi, mo nga tumomo mahi e mahia ana e ratou mei kore ka whakaaro te hunga kainga, mena ka taea e tena tangata taua mahi, ka taea hoki e au.
Ko tetahi kaupapa nui i a matou mahi katoa kia uru mai nga mita o nga iwi katoa ki roto i te wahanga tuarua. Haere ai matou ki nga kura reo, ki nga wananga whakapakari i nga reo o nga kaiako. Ka kitea nga mahi whakangahau, nga waiata akoako, nga moteatea. Ka waiata ana ratou i nga moteatea me nga waiata ka puta mai nga kupu ki runga i te pouaka whakaata, kia pai ai te waiata atu o te hunga e matakitaki mai ana. Ka kite ai koe, ehara a Manu Rere mo nga kohanga anake, engari mo nga reanga katoa. Na, ko te tikanga, kia oti i a matou te rua rau haora whakaaturanga. He mahi taumaha engari ko te harikoa kei te puta te reo, te ataahua o a tatou tamariki, mokopuna mete kaha hoki o nga kohanga me nga kaiako kite kawe ite kaupapa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20040301.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 16, Issue 3, 1 March 2004, Page 5
Word count
Tapeke kupu
882Manu Rere Muka, Volume 16, Issue 3, 1 March 2004, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in