Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Manu Rere

Nā Robert Pouwhare, Ngāi Tūhoe

Ko Manu Rere te ingoa o tetahi ho taka e pa ana ki nga mahi a te Kohanga Reo mo runga i te pouaka whakaata Maori. E whai ake nei nga korero a Robert Pouwhare o Tangata Television

I timata mai tenei whakaaturanga, me ki i nga tekau tau ki muri. I wawata tonu matou kia tu he kaupapa mo te kohanga reo i runga i te pouaka whakaata, engari kaore nga tangata o Te Reo Tataki i pirangi. I whakamatau tonu matou na te mea, he kaupapa nui te whakaatu i te reo ki a tatou tamariki ki roto i te reo me

ona tikanga. A, ka puta nga tono a Te Aratuku Whakaata Irirangi Maori, e pirangi ana ratou ki etahi whakaaro hei hotaka mo te pouaka whakaata Maori. I nui nga whakaaro o nga tangata engari ko matou anake i tono mo tetahi hotaka mo nga kohanga. I whakaae mai ratou engari ko te tikanga kia hawhe haora noa iho; na ka whakarahia ake e matou kite kotahi haora. I mahi tahi matou ko te Kohanga Reo National Trust, ko nga kohanga reo o konei, ko Te Mangai Paho me te pouaka whakaata Maori. Na ka ki mai a Iritana Tawhiwhirangi ki a matou, “E koutou, kaua e hanga i tetahi pikitia mo nga kohanga, ka whakarerekehia 6 ratou ahua, te wairua me nga tikanga o te kohanga. Me pumau tonu kite whakaaturanga i runga i te pono mete tika. Kaua e whakarereke i te ahuatanga kia rite ki to te Pakeha. Tuarua, ko te kohanga, e pa ko te kohungahunga anake, engari ko nga mahi a te kohanga ka uru katoa atu te whanau, e pa ko te kura anahe engari ko te whakapakari i te whanau katoa. Kotahi haora te roa o Manu Rere i ia ra. Ko te hawhe haora tuatahi, koinei te wa mo nga tamariki, haututu; he tangotango i a ratou whakaahua, a, ka hou ki wahi ako, ka whakaatu i nga kaiako e ako ana i te marautanga o te kohanga. Koinei te mana whenua, te mana reo, te mana tangata, te mana ao turoa, te mana atua - koira te tuapapa o nga mahi. Ko te whakapakari hoki i nga mokopuna nei ki nga mahi kaute, haka, panui pukapuka, waiata, a, kite whakapakari i a ratou kia tu tangata ai.

No nga topito katoa o te motu nga kaiako. Koinei tetahi kaupapa nui ki a matou, ki nga kaimahi a Manu Rere, kia uru mai nga reo katoa o ia iwi kia rongo ai nga tamariki i nga mita o nga reo o iwi ke. Ana, ahakoa he tapepe ranei etahi o nga kaiako, ko te mea nui ke e korero Maori ana ratou. Ko etahi hoki kei te akiaki tonu kite reo engari ki ahau, ko te mea nui e korerorero ana ratou i to tatou reo. Na, ko te korero poto mo tenei wahanga, kei te puta te ataahua o a tatou mokopuna. Kei te kitea nga tipuna i roto i a ratou e pakari ana, e aroha ana ki to tatou reo. Ka kite koe i te harikoa i roto i 6 ratou kanohi, i roto hoki i 6 ratou tinana. Ka nui taku aroha ki a ratou e pokaikaha nei kite mahi i roto i nga kohanga. He mahi uaua, he mahi kaore e whai moni ana, he paku te utu. No reira, ka nui katoa taku aroha ki nga wahine e waha ana i tenei kaupapa taonga nui mo tatou katoa. Ko te putake o te wahanga tuarua, ko te whakaatu i nga mahi a nga kaiako e kite atu ai pehea te whakahaere o ia kohanga i ana kaupapa me ki. Ko etahi he tino koi, ko etahi kei te akoako tonu i tenei wahanga hoki. Kei konei a Ka Williams, he tohunga i te reo. Ko te wairua kei

muri, ko te whakaatu atu i nga hunga e tino matatau ana kite reo kia rongo ai nga whanau, nga tohunga o te reo, pehea ai te whakatakoto i te korero. Ko te whakaatu ano hoki i te taumata i te reo. Tua atu o tena, ka korero ai mo a ratou mahi, mo nga tumomo mahi e mahia ana e ratou mei kore ka whakaaro te hunga kainga, mena ka taea e tena tangata taua mahi, ka taea hoki e au.

Ko tetahi kaupapa nui i a matou mahi katoa kia uru mai nga mita o nga iwi katoa ki roto i te wahanga tuarua. Haere ai matou ki nga kura reo, ki nga wananga whakapakari i nga reo o nga kaiako. Ka kitea nga mahi whakangahau, nga waiata akoako, nga moteatea. Ka waiata ana ratou i nga moteatea me nga waiata ka puta mai nga kupu ki runga i te pouaka whakaata, kia pai ai te waiata atu o te hunga e matakitaki mai ana. Ka kite ai koe, ehara a Manu Rere mo nga kohanga anake, engari mo nga reanga katoa. Na, ko te tikanga, kia oti i a matou te rua rau haora whakaaturanga. He mahi taumaha engari ko te harikoa kei te puta te reo, te ataahua o a tatou tamariki, mokopuna mete kaha hoki o nga kohanga me nga kaiako kite kawe ite kaupapa.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20040301.2.10

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 16, Issue 3, 1 March 2004, Page 5

Word count
Tapeke kupu
882

Manu Rere Muka, Volume 16, Issue 3, 1 March 2004, Page 5

Manu Rere Muka, Volume 16, Issue 3, 1 March 2004, Page 5

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert