He Ika Haehae Hinengaro
Nā Te Hau Mihiata Mason, Nō Ngāi Tūhoe, Te Arawa
Ko tetahi ahuatanga e moe whakatorohu ai te ringa tuhi mo Te Matapuna, ko tana i hoki ngakau ma k: te moe i te mea, kaore la e tino amp? ■ ■ ■ ■■ ■ 1 mohio mehemea i oti i a ia nga kupu o tana rangi te whakamarama i runga i te titiro a te Maori, i riro ranei ia i nga kupu whakamarama Pakeha a Wiremu. Ko tetahi tauira o taku e
korero nei, ko te tuhi i te aronga mo te kupu 'ika'. E takoto mai ana ki nga momo papakupu Pakeha katoa te
whakamarama a te Pakeha mo tana kupu, te 'fish'. He whai iwituaroa katoa, he toto matao katoa, he whai kauae katoa, he whai pihapiha
katoa, he whai pakihau katoa, he whai unahi te nuinga, he aha atu,
he aha atu. Me to tatou mohio kaore te ika mo ana e taka mai ki raro i te karangatanga 'fish' i te mea, he toto mahana enei kite Pakeha.
Katahi au ka whakaaro, tera pea ka mama ake te whakamarama i te ika mehemea e mohiotia ana
nga mea katoa ka taka mai ki raro i tenei karangatanga. Ka noho au, ka whakararangi ake i nga momo mea katoa e noho ana i te moana, me
taku whakaaro, ka pai tonu te tuku i te rarangi nei ki nga iwi katoa kia pai ai ta ratou kowhiri ko ehea he ika, ko ehea he hanga ke noa atu.
E te iwi, anei e whai ake nei taku rarangi, me taku inoi ki a koutou kia tirohia mai, ka tohu he aha katoa nga mea ka kiia e koutou he 'ika'. Ko nga mea ehara i te ika, ka tino pai mehemea ka taea ano te ki mai no tehea karangatanga enei. Kua oti tenei te whakatauira ake i nga rimurimu. Ko te painga atu ano hoki mehemea ka taea te tohu mai mehemea he iti na Tangaroa, he iti ranei na Punga, he iti ranei na Hinemoana, he iti na wai ake ranei.
1. nga momo rimurimu katoa (ehara i te ika, he iti na Hinemoana) 2. nga momo hautai katoa 3. nga momo mataitai katoa tae atu kite kakahi 4. nga momo kotore moana katoa 5. nga momo toke wai katoa 6. te rori 7. te kouraura, te koura, te papaka 8. nga momo patangatanga katoa 9. te ika moana mete aihe
10. nga momo mango katoa 11. nga momo ika whai unahi katoa 12. tewhai 13. te wheke, te ngu mete pupu tarakihi 14. nga momo tuna katoa ahakoa wai maori, wai tai ranei 15. te piharau, te hokarari mete tuere 16. te honu 17. te kiore tai 18. te kekeno 19. nga momo maremare tai katoa 20. te kourarangi
Kua tae te rarangi nei ki Te Reo o Te Tai Tokerau, kua hoki mai he korero i a ratou mo te ngohi. Ki te hoki mai he korero i nga iwi katoa ahakoa noho tahatika, noho tuawhenua ranei, e whakapono ana au kua mama te whakatau he aha tenei mea te ika ki te Maori. Ki te paku rereke and ta tena iwi, ta tena iwi i whakatau ai, he pai tonu. Kei te whakapono hoki au ka tae mai etahi rarangi e rite ana ta ratou i whakatau ai.
Kei konei e noho tatari ana.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20031201.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 16, Issue 2, 1 December 2003, Page 6
Word count
Tapeke kupu
564He Ika Haehae Hinengaro Muka, Volume 16, Issue 2, 1 December 2003, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in