Te Kaiwhakahaere Matua, Te Reo Māori
Kua tohungia ko Hohepa Te Rito hei Kaiwhakahaere Matua, Te Reo Maori mo Te Aratuku Whakaata Irirangi Maori, ara, te pouaka whakaata Maori. I ahu mai a Hohepa i nga kaupapa whakaara i te reo Maori i roto i te ao matauranga, a, he tangata pumau kite reo. Ko ona iwi ko Rongomaiwahine, ko Ngati Kahungunu, ko Rangitane. I a ia ka takatu nei ki roto i te turanga Kaiwhakahaere Matua ka riro mana e whakahiato nga ahuatanga o te reo Maori me nga tikanga i roto i nga whakahaere katoa o Te Aratuku Whakaata Irirangi Maori, a, mete aroturuki ano hoki i nga whakaputanga papaho reo Maori. He tangata ngakaunui ki nga tirohanga whakaora i te reo Maori, a, he tangata whakaaronui ki nga momo kaupapa e taea ana e te ao Maori te kuhu ki roto. '-Ah
Hei ta Hohepa, kei te koa te ngakau kua whai wahi ia kite whakatiketike i te reo ki roto i nga mahi whakaata irirangi, a, kite tautoko hoki i te hunga kei a ratou nga mahi nui kite whakatinana, kite hanga hoki i nga kaupapa hei matakitaki ma te ao. Ahakoa kua mahue atu i a Hohepa ana mahi, tona turanga hoki i Te Kuratini o EIT i Ahuriri, e kore e warewaretia nga ho a, nga kaupapa, nga ropu mete tini mano i akona e ia, i mahi tahi hoki ia, i poipoia i te wa i noho ai ia i roto i tona iwi kainga. Ko te hiahia o Hohepa mo tana turanga hou, ko te hapai ake i te
whanaketanga o nga mahi whakau i te reo me 6 tatou tikanga. “He tino taonga nga mahi whakaata, a, ka taea e te irirangi whakaata te whangai i to tatou iwi ki nga korero mo to tatou ao. Mehemea he Maori te reo kawe i aua korero, me tika, me pai.” Koinei tetahi huarahi e tino kitea ana nga hua o te whakaora reo. “Kei te tino arikarika ahau kite mahi i taku mahi hou”.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20031201.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 16, Issue 2, 1 December 2003, Page 1
Word count
Tapeke kupu
342Te Kaiwhakahaere Matua, Te Reo Māori Muka, Volume 16, Issue 2, 1 December 2003, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in