Te Aratuku Whakaata Irirangi M ā ori
Ahakoa nga piki me nga heke e pa ana ki Te Aratuku Whakaata Irirangi Maori (ara te ratonga pouaka whakaata Maori) ka timata te pahotanga a te marama o Whiringa-a-rangi i tenei tau (2003). A, kei te kimihia e te ratonga te kotahi rau wha tekau tangata hei kaimahi. Ko te tino kaupapa o te ratonga, ko te whakatairanga i te reo Maori i roto i te reo Maori, reo Pakeha hoki. Heoi ano, ko te patai i pataihia e He Muka, “Ka taea e Te Aratuku Whakaata Irirangi Maori te reo Maori te whakaora?”. E whai ake nei nga whakaaro o etahi tangata Maori.
Karina Ngaropo No Ngai Tuhoe
E tautoko ana ahau i nga hua mahi Maori katoa kei te whakaarohia kia timata i runga i te pouaka whakaata. Kei te tino mohio hoki ahau ka hiahia nga taitamariki me nga taiohi kia kite i enei tumomo mahi a tatou te Maori. Ko etahi o nga Maori e iti ana tona reo, ma te matakitaki i te maro o te haere kua puta tona hiahia kite hokihoki atu ki te tiro tiro.
Piripi Walker No Ngati Raukawa
He pai kite whakawhanui i te reo o te ao Maori o nanahi, te marae, te kura tera, engari te ao o apopo. Ka taea hoki nga wehenga katoa o te ao te whakaata, ma roto i te pouaka whakaata. Ko te ao hakinakina, te ao waiata, te ao umanga, te ao torangapu mete ao tamariki. Kapakapa tu ana te manawa.
Hana O’Regan No Kai Tahu
He aha te nui o te reo e korero ana i ruka i te teihana? Na te mea e kaha tautohetohe ana etahi mo te nui o te reo. Mena ka noho te teihana nei hei teihana reo Maori, ahakoa he uaua kite whakatu hotaka, kare e kore he nui ake te whakapapapaka o te teihana kite huka ako i te reo Maori kite katoa ote motu. Heoi ano, tena pea he pai ake kia timata i te ahua o te reo rua kia taea ai e te huka katahi ano ka timata kite ako, te whai wahi ano hoki kei roto i to tatou teihana. Ki taku nei - kia whakanui ake te hua mo te reo Maori, me noho te reo Maori hei reo matua mo te teihana, hei whaika matua.
Na Pirimia Burger No Ngai Tahu me Rangitane
Ki oku nei whakaaro he kaupapa pai te teihana hou hei whakapiki ake i te reo Maori. Engari ki ahau nei me ata whakaaro tatou, he aha te reo ka whakaputahia? Ara, ko te reo Maori, ko te reo Pakeha i whakamaoritia ranei, na te mea he rereketanga nui kei waenga i aua mea e rua.
Manahi Paewai No Rangitane
Ma te paoho i te reo e whakatata mai te reo Maori ki a tatou katoa. Ma tenei hoki, ka whakatata mai te reo Maori kite iwi Maori, otira kite hapori whanui tonu. E ai hoki kite ture ote kaupapa nei ara, ko te whakatairanga i te reo Maori te tino kaupapa me tona ki hoki, ma te reo Maori, ma te reo Pakeha hoki ka taea. No reira ka tika kia whai hua mai a Maori ma, a Pakeha ma, a Aotearoa whanui tonu.
Te Ururoa Flavell No Ngati Rangiwewehi, he panga ano ki a Ngapuhi
E kore e taea e te pouaka whakaata Maori, ara e Te Aratuku Whakaata i tona kotahi, te whakaora te reo Maori ka tahi. Ka rua, i tenei wa tonu nei, na nga take nui kei mua i te ao Maori, ki taku titiro, me whai wahi ano te reo Pakeha kite pouaka whakaata Maori. Ko te wahi e korerotia ana, ko te wahi penei i te hotaka aurere, e paohotia ana i tenei wa. He aha ai? Kia taea ai e tatou katoa, pakeke mai, taiohi mai, tangata reo Maori mai, tangata kore reo Maori te wananga aua take nui kei noho te nuinga i te kore mohio, i te kuare ki nga take. Mo kaupapa ke, me reo Maori mai. Kei te tino awangawanga au mo te nui o nga take e rere awhiowhio nei i a tatou, a, mena kaore tatou i te mohio kite hohonutanga o aua take, kua oma te hoiho, kua waihotia ko te kata ki muri!!!
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20030601.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 15, Issue 3, 1 June 2003, Page 6
Word count
Tapeke kupu
722Te Aratuku Whakaata Irirangi Māori Muka, Volume 15, Issue 3, 1 June 2003, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in