Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

He mihi ki a Ruakere Hond:

Nā Patu Hohepa Nō Te Tai Tokerau

Muia ana te wahi huihuinga e te takimano tohunga, a, rangatira hoki, i te po o te 8 Whiringa-a-rangi 2002.1 te Novotel Tainui tenei i Kirikiriroa. He rangatira hoki te karanga, he whakanui i te taumata matauranga Maori te take. Kei waenganui tonu hoki tenei i te taone o Hamutana, kei te taha tonu o te awa o Waikato. Kahore i marama i te puna i puia ake ai te whakaaro, engari kahore he whakahe. Ko te whakaaro kia kimihia nga tohunga kakama o te ao Maori mo nga wahanga e mauria ana e nga whare wananga. Ko te Whare Wananga o Waikato koia te kaihautu hei tuari i nga mahi, hei mau i te kaupapa. Engari ra, ehara i te karanga noa iho na te whare wananga. He kupu e rere ana i mua; kei muri ke e aru mai ana te wairua. Kei tua hoki o te whare wananga te mana, te ihi mete tapu e karanga mai ana. Tera e rere ana a Waikato awa. He piko he taniwha, he piko, he taniwha tona pepeha. Kei a ia, kei a

ratou ano 6 ratou reo karanga. E karapotitia ana hoki te awa e nga maunga mau korero - ko Kakepuku te kaimau i waenganui, ko Taupiri te pouka o nga rangatira, ko Pirongia te kaitiaki e maiangi mai ana ra hoki i te uru. Kei a ratou me 6 ratou whanau maunga hoki 6 ratou maioha mai. Waikato awa, Waikato whenua, Waikato tangata, Tainui waka - kei te kei ko toku ariki, te mokopuna o te motu e mau nei i nga kupu tuku iho: KoArekahana toku haona kaha Ko Kemureti toku oko horoi Ko Ngaruawahia toku turangawaewae Turangawaewae mote Kingitanga... Ko te karanga i tae mai ki Te Taura Whiri i te Reo Maori. Kahore rawa i tua atu; me whakautu te tono mai, me whakamana te karanga kia tautokona atu te reo rangatira i roto i nga pukenga akonga ka tohia. Ko te tuara kaha o te reo kua huri ke; tiraha mai ana i Taiwhakaaea. Hei tohu mona me ana mahi, me ona wawata, me tona piri

tata kite kahui ariki i whakaarotia ai. Koia i tukuna atu ai te ingoa mo te tohu - Te Tohu Reo Maori mo Miria Simpson. Ehara i a matou te mana kowhiri, te mana tohutohu atu ranei hei a wai te kaimau i te tohu nei, hei a wai nga kaiwhiriwhiri ko wai hei mau i te tohu - ko enei katoa kei raro i te mana o Te Whare Wananga o Waikato. Ka mohio ko wai, ka tatu te ngakau, ka maioha atu mete whakawhetai ki nga hunga i tuku atu ai i Te Tohu Reo Maori mo Miria Simpson ki a Ruakere Hond. Ano nei ra i karangatia atu a Taranaki e Putauaki kia tae a-wairua mai ki a Taupiri. Heoi ra, ka tukua atu a matou mihi ki a koe e Ruakere, te uri o Taranaki, o Ngati Ruanui, o Te Atiawa mete mihi atu hoki ki to turangawaewae ki a Puniho Marae i Okato i poipoia ai koe. Kei 6 maunga titohea, kei nga puna e kore nei e mimiti nga kaimau i a koe. Ka tau mai te ngoikore mete pouri e huri - uia kite maunga. Ka mihi atu matou.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20030301.2.7

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 15, Issue 2, 1 March 2003, Page 4

Word count
Tapeke kupu
557

He mihi ki a Ruakere Hond: Muka, Volume 15, Issue 2, 1 March 2003, Page 4

He mihi ki a Ruakere Hond: Muka, Volume 15, Issue 2, 1 March 2003, Page 4

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert