Te Puna Reo ki Parihaka
Nā Ruakere Hond
Tera Matariki ka rewa i te pae, uraura ana kite ata i Takitutu, i Toroanui hoki i te marama nei. E whakaari mai ana kite ata o Taranaki, o Pouakai, o Puke-te-Whiti, o Te Iringaniu. Ko oku tihi era kite pae maunga, hei pinekitanga kite papakainga o Parihaka.
Ko Matariki ra ano te hua o te tau ki te tekau ma waru o Te Whiti 6 Rongomai, kite tekau ma iwa o Tohu Kakahi. Tena koe e Te Taura Whiri i hua ake nei kia ‘pokaina he puna’ ki Taranaki. Puea ake ko nga kupu whakatau o te takiwa nei, he puna e kore nei e mimiti, ahakoa tukitukia e te poaka, mau tonu tona mana, tona mouri.
Etia nei he puna wai ki nga hiwi o Taranaki, auheke noa ki ona take, ki ona iwi rukuruku atu ai. I korerotia kite minenga iTe Paepae oTe Raukura, kite huinga iTe MahiKuare, a, ahuareka ana te tatu o te kaupapa whakaoranga reo kite hunga kainga.
Na Te Miringa Hohaia te take nei i kokiri, a, tautokona ana e nga kaikorero i tutu ake, he kupu whakahau hoki. Anei etehi o nga whakaaro i puta:
• Ehara i te mea, kotahi anahe te reo o Taranaki. He reo ano to nga takiwa, a-kupu, a-mita, akorero. No reira e tika ana kia kapohia he korero mai i nga pito katoa o te rohe. • Ahakoa ka timata atu te puna nei i Parihaka, e tika ana kia torotoro kite rohe whanui, Mokau ki Taipake, apiti atu i nga peka kite tonga. • He wananga tuturu tenei mahi, no reira me tu hei take wananga. Kia kapohia nga korero a nga pahake, me hangai nga whakaaro kia purutia hei rauemi, kia whai wahanga atu te hunga rangatahi. • Haunga nga kupu e rangona whanuitia ana, ko nga kupu e hiahiatia ana ano ko era kaore i te tino korerotia. He kupu taketake, he kupu pumau era
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20020901.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 14, Issue 1, 1 September 2002, Page 2
Word count
Tapeke kupu
326Te Puna Reo ki Parihaka Muka, Volume 14, Issue 1, 1 September 2002, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in