Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Te Puoro Reo Māori

Nā Quinton Hita

Ko ‘Te Puoro Reo Maori’ te ingoa o te taonga hei whakawhiwhi kite ropu ka toa i te wahanga reo Maori o ‘Pacifica Beats.’ He takoha na Te Taura Whiri i te Reo Maori raua ko Te Mangai Paho i tenei tau, hei whakanui i tenei wahanga hou o tenei whakataetae. Ka mutu, ko au te kanohi o Te Taura Whiri i tonoa ki Kirikiriroa kite whakawa i te reo Maori o nga ropu waiata Maori.

Kahore ano ahau kia tae ki tera wahi i mua atu. He horo, kotahi mano

waru rau pea tangata ka 6. Whakamiharo ana te rongo atu kua riro ke kotahi mano whitu rau tikiti ka tu te po nei. Ko te toenga, kihai i roa, ka riro i nga hokohoko i te

kuaha. Ehara mai ra koe Kirikiriroa! Otiia, ehara anake no Kirikiriroa nga kanohi whete i taua po, engari no hea katoa ke o te motu nei, Maori mai,

Motumotu mai, Pakeha mai. Heoi, ka kite whare, ka timata nga ropu. Me mihi au i konei kite rangatahi i tae ake i taua po. Me tino mihi rawa nei. Ahakoa ko wai, ahakoa no hea, kotahi tonu te tautoko i tena, i tena!

E mahara ake ana au, i hou mai taku whakaaro i a au e matakitaki ana,

katahi ano ahau tangata Maori, ka kite i nga rangatahi Maori me o nga moutere e nohotahi ana kaore he

tirotiro kite kanohi, kite ingoa, kite iwi, erangi ko te kaupapa ke e tirohia ana e tena, e tena kia tutuki i runga i te aroha, i te tautoko mete

rangimarie! Koia i nui ai taku mihi. Tekau ma toru nga ropu i taua po, e toru i waiata Maori. Ko te tikanga, e whakawa ana au i te reo o nga ropu

nei. Erangi i te mutunga kihai i taea aua ropu te wehewehe i runga i te tika o te reo - he tika katoa hoki!

Ka huri au kite kaupapa o nga waiata mete whakamahi o nga kupu kia hangai ai kite wairua o taua kaupapa i whiriwhirihia ai mo tena waiata, mo tena waiata. Mutu atu, ko Rakaumangamanga i wikitoria i ta ratou waiata mo etahi o 6 ratou hoa, tokorua, i whakamomori, ka matemate. He hangai, he eke, he ngoto kite whatumanawa. Ka riro ‘Te Taonga Puoro Reo Maori’ i tenei ropu-ko ‘Tribal Vibes’ te ingoa. Kati, ka mihi ra ki nga ropu katoa o taua po. Taitamariki md, he tau hou kei te haere mai, me timata koutou kite whakatikatika inaianei tonu!

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20020901.2.3

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 14, Issue 1, 1 September 2002, Page 1

Word count
Tapeke kupu
430

Te Puoro Reo Māori Muka, Volume 14, Issue 1, 1 September 2002, Page 1

Te Puoro Reo Māori Muka, Volume 14, Issue 1, 1 September 2002, Page 1

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert