Don Charles Selwyn, Te Aupouri, Ngāi Takoto me Ngāti Kuri
Nā Taiarahia Black, Nō Tūhoe, Te Pūtahi a Toi
He iti pioke no waho o Rangunu, he au tona
I roto i enei tauwharenga whakaaro e hua ai te hikoi whakamua o te hunga tataki, tatari, whakahau, tohutohu, arahi ki ta te Maori whakau pouaka whakaata Maori, mete atamira whakarewa korero tumutumu. Ko te tuara ko nga korero tuku iho purata. Whaia ka noho te whakaaro ma te Maori ano ia e whakahau, e whakatu i roto i nga mahi whakaari nei, ahakoa pehia mai, ahakoa kutia mai.
I roto ake i a tatau ka ara ake nga rata whakamarumaru e whawhaitia ai te whawhai pai, e omakia ai te oma pai ka tuteihu nei ko te kupu korero "ma te aroaro whaki o te tinana te rerenga korero e whakatau ki runga i te atamira whakaaturanga. Ko Don Charles Selwyn tenei o te kuaka marangaranga o Te Aupouri, Ngai Takoto, me Ngati Kuri o roto mai i Te Hiku o te Ika a Maui. I roto i nga wha tekau tau, neke atu e mau ana a Don Selwyn i te rakau tawhito o enei momo whakaari hei whakarewa i te
tuhono o te kupu, o te tinana kia ngauru noa nga paiaka mahorahora o te puna wananga, te mata ariki o te kupu, te tohunga rawa o te Maori ki te papa whakaoho o te whakaaturanga whakaari-a-tinana, a pouaka whakaata ka tinanatia nei e ia. Anei etahi o ana werawera i roto i nga tau:
• ite tau 1960 ko te puke moemoea tena o Midsummer’s Night Dream a Wiremu Hakapia • ite tau 1962 ko ta Bruce Mason whakaari The Hand on the Rail he mea tuhi e Bruce Mason, ma Don Selwyn e whakatinana • i nga tau whitu tekau ko Mortimer’s Patch tena ko Selwyn a Sergeant Bob Storey. 14 katoa nga waihanga whakaari i mahia e ia puta noa ki tera whakaaturanga o Pukemanu • i roto i enei o nga whakaaturanga nunui ko Selwyn tetahi o nga kaihautu o Came a Hot Friday, Sleeping Dogs me Goodbye Pork Pie. Ko ia ano hoki tetahi o nga kaiwhakarite o Once Were Warriors, me What Becomes of the Broken Hearted.
I roto i nga tau warn tekau ka
whakatutia e ia tera o ana kaupapa He Taonga mai i Tawhiti ki Tamaki-makau-rau. Ka riro tonu iho ko tana reo hei whakahau, hei whakangungu taiohi Maori ki nga mahi whakaari, pouaka whakaata. I konei ka
whitikia ko Temuera Morrison. I
whakaatutia nei e Temuera te paiaka o te riri ki roto o Once Were Warriors, ka mau nei i te whakama o te
waipiro. Ina tera kanohi o taua ko Jake the Muss. Na Selwyn a Temuera i tohutohu, i whakau ki nga momo whakau, whakaora i te kupu, i te mataku hoki o te titiro.
I roto i nga momo tuhinga maninikura a Wiremu Hakapia, ko Selwyn te matapuna whakatinana i te whakaari, te rerenga korero mo Julius Caesar, Hamlet, Othello, King Lear, me Macbeth. Ko raua ano hoki ko tana tuakana ko Inia Te Wiata i roto i a Porgy me Bess. Haere ake nei nga tau ko te waka i tino whakahaua, i akitia e ia ko te mau i ana pukenga hei kakahu whakatipu i te momo rangatahi, taiohi Maori ki nga mahi whakaari, whakamahi pouaka whakaata e kite nei tatau i nga hua i enei ra.
Ko tenei o ana kainga rua, i oioitia ai
e tona ringa, e tona hinengaro uimakihoi ko Te Tangata Whai Rawa o Weniti. Tenei hou kotuku, tenei puke i hakahaka, e
kitea ai, e rangona ai te reo tarawhare o te ao tawhiti e puputu mai ana. Ko te puna
tawari korero tenei a Wiremu Hakapia. Ko te tuatahi tenei e
matangi mat ana, e
hahaka ai to tatau reo rangatira kite arai nui whakaata korero. I tipu ake tenei tangata a Don Selwyn tenei uri o Te Aupouri, o Ngati Kuri, Ngai Takoto ki Te Rohe Potae o Waikato ki Taumarunui. Kei tua atu i tona kainga ko to Dr Pei Te Hurinui Jones kainga. Na wai, na wai raua i korero tahi i te ata, i te po mo tenei o nga tuhinga tawari kupu a Hakapia. Ka whakamoea te whakaaro i roto i a raua tahi. Ura mai ana te ra i te rawhiti, tau iho ana kite hauauru ko te whare whakawhanaunga kotahi te hua. Ko tatau te whakawhiwhia nei ko Te Tangata Whai Rawa o Weniti.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20020701.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 14, Issue 4, 1 July 2002, Page 4
Word count
Tapeke kupu
752Don Charles Selwyn, Te Aupouri, Ngāi Takoto me Ngāti Kuri Muka, Volume 14, Issue 4, 1 July 2002, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in