Te Kura Reo Pāpāho
Nā Tawini Rangihau (Tūhoe, Te Arawa)
I tu te kura whakapakari reo papaho i Te Pewhairangi i te Tai Tokerau i te 3-7 o nga ra o Hui-tanguru 2002. Otira, he whakatutukitanga te kura reo papaho i nga wero a nga mema o Te Whakaruruhau o nga Reo Irirangi Maori o Aotearoa. Ka whakahaerehia ano he kura hei awhina i nga kaipapaho i runga reo irirangi kite whakapakari ake, kite whakawhanui ake i 6 ratau na reo papaho. Waihoki, ka whakakao mai 40 akonga no te nuinga o nga reo irirangi Maori. Karekau hoki i haere mai reanga kotahi anake, engari, koeke mai, rangatahi mai, matua i haere mai kite ako, kite whakapakari i a ratau.
Ka whakaemihia nga pouako mo te kura. He kanohi e kitea ana whanui, he reo kei te rangona ia ra, he ringa makohakoha no te ao papaho Maori ara, ko te kaituhi ratau ko Rereata Makiha, ko Hemana Waaka, ko Tame Te Rangi, ko Waihoroi me Rahera Shortland, ko Lee Smith. Kati ra ka whakatakotoria kia ono nga whakaakoranga, e wha i hangai ki nga mahi waihanga hotaka reo irirangi i roto i te reo Maori, e rua i taka kite taha ote tirohanga ki nga wetewete i te reo, e kite ai etahi i te kotiti, i te takeo hoki ka he ana te whakatakoto korero. Ko etahi akonga i noho kite whiriwhiri me pehea te whakahihiko i nga panui
whakatairanga, whakatairanga hotaka, whakatairanga wa, tohu teihana, waiata whakatairanga.
Na te manawanui o te hunga rangatahi ki a ratau mahi, me to ratau reo ka taea te aha, ahakoa, he aha te aha. I te ahua nei, ka uaua atu, katahi rawa atu ratau ka tu pakari ki te whakatutuki i a ratau mahi. Na to ratau taunga ki a ratau mahi a- ringa, kua ahei te nuinga o ratau kite ata whiriwhiri, kite haututu, kite whakatikatika, kite ketuketu i a ratau mahi, kite whakarekareka ite reo hei whakanikoniko i a ratau hotaka. Kei te ngakaunui hoki te kahui kaumatua kite whakamahi i nga taonga mete reo kei roto i 6 ratau hinengaro. Akene, ko te korero i u tonu kite wairua o tenei o nga kura reo papaho,
ko te ataahua o te noho ngatahi o nga tuakana me nga taina. Ka tapiri atu ki tena, ko te korero a nga pakeke i haere mai, i te kore mutunga o te wa ka ako te tangata ahakoa pehea tona pakeke. Na tena korero, ka kakari tonu kite whakarite kura ano mo te marama o Hereturikoka, o Mahuru ranei ki Te Whanganui-a-Tara kia whaiwhai tatau i nga whakanekeneke poti kawanatanga a te roanga atu o tenei tau. Ka waia ai a tatau kaimahi ki nga ahuatanga wero i nga ropu torangapu kite whakamarama i a ratau kaupapa ma te Maori.
Na reira ko te wero ki nga mema o Te Whakaruruhau o nga Reo Irirangi Maori kite whakarite putea ia tau, hei whakapakari i te reo o a ratau kaimahi. Heoi ano ma te wa, ka mohiotia mena kei te kitea tonu he huruhuru kia tau ai te manu, ka korihi tonu mai ite awatea kite po, i runga reo irirangi Maori.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20020301.2.11
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 14, Issue 3, 1 March 2002, Page 7
Word count
Tapeke kupu
533Te Kura Reo Pāpāho Muka, Volume 14, Issue 3, 1 March 2002, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in