PIPIRI 2001 Ko te reo Māori anake
He marama tino whakahirahira tenei Pipiri mo te kura Maori ki Omokoroa, i Tauranga Moana. Mo te roanga o te marama, ka korero Maori anake nga tamariki katoa o Te Kura Kokiri i te ao, i te po, i te ao, i te po. Ka mahi tonu ratou i a ratou mahi mo ia ra, kia korero Maori tonu ahakoa kei hea ratou, ahakoa kei te taha o wai, kei te aha ranei. Na reira, ka hakinakina ratou, ka mau tonu ki te reo rangatira, ka hoko mea i nga toa, ka korero tonu ratou i te reo
Maori. Ka noho hoki nga whanau o nga tamariki nei ki raro i tenei kaupapa, hei tautoko i nga tamariki.
Kei te tu tenei kaupapa a te marama o Pipiri hei tautoko i te aranga o Matariki, ara, te timatanga o te tau
hou Maori
I whakamarama mai a Mark Nicholas, te kaiako, “Ehara Te Kura Kokiri i te kura kainga, ehara i te kura kaupapa Maori - a te wa pea ae, engari inaianei, kaore. Kaore Te Kura Kokiri i raro i nga ture a te Tahuhu o te Matauranga. I tangohia mai nga tamariki e whitu nei i nga kura e nga matua, ma ratou ano hei ako.
No reira kaore he putea a tenei kura. Na te whanau ke i kohi moni, hei utu i nga nama katoa.
Engari ko te mea pai ka noho piri tata te whanau, kia kore e memeha, kia kore e ngaro te kaupapa.”
No reira ko te tumanako, kia tukuna e Aotearoa tetahi paku whakaaro hei tautoko i Te Kura Kokiri me tona kaupapa korero Maori mo nga rangi e 30 me nga po e 30.
Kei te ahua awangawanga a Aniwa Nicholas (tau waru) mo te korero Maori anake, na te mea kei te haere ia ki tetahi tauwhainga poitukohu mo te Waiariki, “Ko te nuinga o taku tima mete kaiarahi, kaore i te mohio kite reo Maori. Me pehea e mohio ai te kaiarahi, te tima ranei ki aku hiahia, me tohu pea!”
He take nui tenei ma te whanau o Te Kura Kokiri. Ehara i te mea ma te reo e wehe nga tamariki kia noho ko ratou anake, no reira, ahakoa haere nga tamariki ki hea, ka haere ano te whanau hei awhina, hei whakamarama hoki i te ahuatanga o te kaupapa nei.
Anei te whakamarama a Rana Witeri, te hekeretari, “I timata Te Kura Kokiri i te 10 o Whiringa-a-nuku, i te tau 2000. E whitu nga tamariki me 6 ratou whanau. Mai i te 7 kite 12 te pakeke o nga tamariki. I ahu mai i nga kohanga reo enei tamariki katoa.
Neke atu i te 30 nga tamariki e tatari ana kite whakauru mai kite kura nei I whanau mai te kura i nga poreareatanga maha mete hoha ki nga kura mo te kore e piripono kite reo, ki nga tikanga Maori, kite matauranga Maori me nga whiringa
hei whakamana i te tamaiti, ite whanau hoki.”
I mea mai a Taakahi Borell (tau wha), “Kei te tatari au kia kite aku hoa kei te ora tonu te reo! He maha aku hoa e ako ana i te reo, engari ka korero Pakeha tonu ratou.”
Ko te tautoko a Mark Nicholas, “Koia nei te tino kaupapa. He aha te take o te ako i te reo Maori, mehemea ka waihotia e koe te korero Maori mo etahi tangata, etahi wahi motuhake ranei?
Mehemea kei te whakapono tatou ko te reo Maori te reo tuturu o Aotearoa, me mau tonu tatou kite reo, kia rangona e te ao whanui.”
A te marama o Pipiri hoki ka tu etahi wananga hei whakanui i te reo. Ma etahi tohunga hei arataki enei wananga. Kaore he utu mo enei wananga, engari ko te tikanga me mau te hunga haere mai kite kaupapa ote wa, ara, kite korero Maori anake.
Eai kite korero a Anipeka Nicholas, te kaiwhakarite mo te kura, ko etahi o nga wananga ko te maramataka, ko te mahi kangawai, ko te raranga, ko Te Ataarangi, ko Matariki, ko te rongoa Maori, ko nga korero mo Ngai Te Rangihouhiri, me etahi atu.
Nana ano i mea mai, “Kei te whakarite tonu matou i etahi
wahanga o te reo irirangi, kia taea e a matou tamariki te waea atu mete
korero panga ia ata
Ma tenei mahi ia ata, ka tu te kaupapa nei kite aroaro o nga kaiwhakarongo.”
Akuanei pea ka rongo tatou i tetahi panui hoko i nga reo irirangi Maori mo tenei kaupapa i whakaritea nei e te Taura Whiri i te Reo Maori me Te Kura Kokiri.
Ka taea hoki i te wharangi ipurangi o
Te Kura Kokiri, ara kei te:
www.whanau.kohanga.ac.nz/tekurakokiri
Mehemea he paku awhina tau mo Te Kura Kokiri me ana tamariki e kohi
moni ana kia riro mai ai etahi rorohiko hou, he uiui ranei au, whakapa atu ki a: Mark Nicholas C/- Bethlehem PDC, TAURANGA Waea i te kainga: (07) 5480633 e-mera: maakanic@hotmail.com Waea pukoro: 025-548882
Kupu awhina tauwhainga whakataetae
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20010701.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 13, Issue 4, 1 July 2001, Page 6
Word count
Tapeke kupu
844PIPIRI 2001 Ko te reo Māori anake Muka, Volume 13, Issue 4, 1 July 2001, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in