Ngā Kura Reo
Nā Tīmoti Kāretu
Ko nga kura reo o roto i te wa nei, i ahu mai i te whakaaro o nga kaitiaki o Te Poari o Te Taura Whiri i te Reo Maori. I toko ake te whakaaro na te mea i kite matou, i te kaha o te raru a-reo nei o etahi o nga kaiwhakaako o nga kura kaupapa o taua wa. Mohoa nei koira tonu te raru nui, engari ma te aha, i te ahua pai ake o nga kaiwhakaako a-reo, awhakaako i roto i te wa.
Ko nga kaipara i te huarahi ko nga kaitiaki tonu, a, na reira ano i whakatau ko te aha kia whakaakona i nga kura nei, engari, ahakoa pehea, ko tona tino whainga nui ko te reo kia korerotia i nga wa katoa, i nga wahi katoa, a, ko taua reo ra kia tika, kia eke.
Ko te kura tuatahi i tu ki Waimarama, rohe o Ngati Kahungunu, i te tau 1990, a, kua noho tonu ko to reira te kura o te arawheu, mete huri haere ki nga rohe o te motu e tono mai ana ma reira e whakatu, tae rawa atu ki roto o Ngai Tahu. Ko 6 te tau e tu mai nei, e whakaarotia ake ana kia tu ki Waitangi, ki Waimarama mete awa o Whanganui, ko te wahi kaore ano kia whakaritea mai. Ko te kura whakamutunga mo tenei tau putea ka tu ki Turanga-nui-a-Kiwa, kite Kuratini o Te Tai Rawhiti.
No te tau 1995 ka tae mai he tono ki a au mai i nga tamariki pakeke o Te Kura Kaupapa Maori o Hoani Waititi, mena ka whakaae ano au kite haere kite whakaako i a ratou mo tetahi wa
nei, na te kore i taea e nga kaiwhakaako o reira ta nga tamariki nei i te whai. Na tera, ka toko ake te whakaaro kia whakapahia atu tenei take ki etahi atu o nga kura ko te reo Maori te reo whakaako, a, eke mai ana a Rakaumanga raua ko Ruatoki kite waka i whakaterea nei ite marae o Hoani Waititi i te tau 1996. Mai i taua wa, e toru nga kura i te tau e whakahaeretia ana, mo nga tamariki ote tuaono mete tuawhitu o roto i nga kura ko te reo Maori te reo whakaako.
No te arotakenga i Te Taura Whiri, ka takoto te whakamaherehere a te tira arotake, kia wehea mai te turanga o te kaiwhakahaere i te tari i to te heamana, e kotahi ke ana hoki te
turanga tae mai ki taua wa, i runga tonu i te whakaaro o Te Minita Maori o te wa i whakaterea ai te waka o Te Taura Whiri. I roto ano hoki i taua whakamaherehere, kia kaua nga kaitiaki e noho mai hei kaiwhakaako ki nga kura reo, i runga ano i te titiro mai a waho e aro noa ana nga kaitiaki ki a ratou ano, te tiki ke atu ai i nga kaiwhakaako i wahi ke atu. Koira tetahi o nga take i whakawatea ai nga kaitiaki o taua wa i a ratou mai i te poari. Ko te take nui hei whakamihatanga ko te tu tonu o nga kura nei, ahakoa te raru kua pa mai. E poi tonu mai ana te mahi a te tangata, a, ahakoa e panuitia ana ko
te hunga ahua matatau noa e haere mai, haere tonu mai ana era kaore i pera rawa te matatau. Aua atu, e kaha tonu mai ana tera momo, no reira ka mihi. Kua whakatu ano hoki Te Kohanga Reo i ona kura hei whakatika, hei whakawhanui, hei awhina i te reo o te hunga o roto i nga kohanga reo. Tera pea, kua eke kite wa, kia tirohia tetahi huarahi kotahi hei takahanga ma enei whakahaere e rua, na te mea e rua, e rua, ko te reo te tuapapa. Ko tetahi atu take pea kia whakakotahitia, kia iti ake ai te utu ki ia whakahaere, a, ma tera, ka nui ake ai nga kura ka taea te whakatu i roto i te tau kotahi. Heoi ano he whakaaro noa kia whaia ki tona tutukitanga.
Kati ha, koinei nga kura reo e whakaturia ana i raro i te maru o Te Taura Whiri i te Reo Maori. Ko ona hua e kore e taea te tatau, engari ko tera kei te kitea ko te mui tonu mai o te tangata, ahakoa tu te kura ki hea; me taku whakapae ahakoa pehea te utu, ka muia tonutia mai. Na enei kura kua tino whai tikanga te korero,
‘Toku reo toku ohooho, Toku reo toku mapihi maurea, Toku reo toku whakakai marihi.’
Kupu awhina Mohoa the present time Whakamihatanga to admire
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20010701.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 13, Issue 4, 1 July 2001, Page 2
Word count
Tapeke kupu
788Ngā Kura Reo Muka, Volume 13, Issue 4, 1 July 2001, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in