Kaiwhakaako H ā moa Ki Te Taura Whiri
Ina noa nei, ka toro mai te Minita Matauranga o Hamoa a Fiame Naomi Mata’afa ki Te Taura Whiri i te Reo Maori i Te Whanga-nui-a-Tara kite rangahau mona ano te aria o te Komihana Reo.
No muri mai ka tae mai etahi kaiwhakaako Hamoa ki Aotearoa kia rongo hoki i te kakara o te whanaungatanga i waenganui i te Kawanatanga o Hamoa me Te Taura Whiri i Te Reo Maori i rongohia tuatahitia ai i te tau 1988. Ka mahi tahi matou ko Elaine Lameta ko Ainslie So’o mai i te 10 o Whiringa-a-rangi mo te rua wiki. E whai wahi ana raua kite Kaupapa Whakapakari i Te Reo Hamoa kua rua tau nei e tautokona-a-putea ana e Te Kotahitanga o nga Whenua o te Ao. E ai ki a Elaine Lameta, “ka tino hangai ta maua noho kite whanaketanga ngatahi o te reo Hamoa mete whakatunga Komihana Reo Hamoa, a, e whai muri mai ana i nga kirimana-a-waha i waenganui i te Minita Matauranga o Hamoa, te Minita Take Maori me Te Taura Whiri i te Reo Maori. E ai ki a Haami Piripi, Kaiwhakahaere Matua o Te Taura
Whiri i te Reo Maori, “Ki te tu pakari te reo Hamoa ka taka mai he hua ki Te Taura Whiri i te Reo Maori, ki to tatou reo ake hoki. E tika ana, me whakawhitiwhiti whakaaro, mohiotanga ranei tatou tahi, hei hapai i te whakapakari i 6 tatou reo. Kei te kete kotahi te oranga mo nga reo o Te Moana-nui-a-Kiwa.” I a raua i Te Taura Whiri i te Reo Maori ka ata tirohia nga whakahaeretanga o te Komihana, te hanga mete tiaki patengi raraunga, tae atu ki nga ahuatanga e pa ana kite oranga reo me nga paearu kairangi o te reo. Ki ta Elaine ano, “Ko te tumanako ka haere mai tetahi o nga kaimahi a Te Taura Whiri a te timatatanga o te tau hou kite whakahaere wananga hei whakamarama i te mahi whakatu Komihana Reo i Hamoa.”
“Ko te wahanga tuatahi o ta matou kaupapa he rangahau nui e kitea ai nga ahuatanga whakamahi i te reo Hamoa mete reo Ingarihi i roto i nga kura tuatahi i Hamoa. Na enei whakakitenga kua hanga he anga mahere reo hukihuki mo Hamoa. Ko te whakatu Komihana Reo Hamoa tetahi o nga tino whakatau a te rangahau nei, a, ka
hangai tonu te wahanga tuarua o te kaupapa kite whakatutuki i tera whainga.
Ki te whakaaetia te Komihana e te Kahui Paremata, ka whakaturia hei hinonga i raro i te ture, a, ka whanui ake ona mana whakahaere i tera e whakaarohia ana, ara, Te Komihana Reo Hamoa i Tawahi. Ki tana ano, “Ka
ahua pera na te mea, haunga nga reo o nga manene, ko te reo Hamoa te reo tuatahi, a, he tokomaha ke ona kaikorero. Ka tipu ake te nuinga o te iwi Hamoa i roto i te reo Hamoa. Engari kei te kaha haere te korero Ingarihi. Kahore kau he raru mo te whakaora reo engari ko te whakapakari mete pupuri reo nga ahuatanga e mau ai te mana o te reo.
Ka tino whai wahi te reo i roto i te Hamoatanga; ehara hoki i te reo akoranga, umanga ohaoha ranei. A, ka akiakina nga tamariki e o ratou matua kite korero Ingarihi, ka tukuna hoki ki te kura kite ako i tera reo. Ka noho tarewa te whakatu Komihana Reo Hamoa kia whakaaetia ra ano e te Tari o te Matauranga, katahi ka whakatakoto atu kite aroaro ote Paremata.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20001201.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 13, Issue 2, 1 December 2000, Page 3
Word count
Tapeke kupu
598Kaiwhakaako Hāmoa Ki Te Taura Whiri Muka, Volume 13, Issue 2, 1 December 2000, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in